SRAMOTA: Zagađenu Tuzlu nadzire samo jedan inspektor

Iako je Tuzla na vrhu ljestvice najzagađenijih gradova u Europi, ipak na nivou Tuzlanskog kantona radi samo jedan ekološki inspektor, a prema riječima stručnjaka u cijeloj BiH ih ima svega 15.

– U Tuzlanskom kantonu imamo jednog kantonalnog inspektora zaštite okolice i prirode – potvrdili su u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Tuzlanskog kantona.

Prema podacima Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS i Kanton Sarajevo ima dva inspektora zaštite okoliša. I Sarajevo se nalazilo u vrhu neslavne ljestvice po zagađenosti u svijetu, a nerijetko Sarajlije zimi nose maske na licu.

– S obzirom na to da je oblast koju nadziru ovi inspektori zaista sve više aktuelna i široka, te s obzirom na probleme iz oblasti zaštite živote sredine s kojima se susrećemo u Kantonu Sarajevo, naravno da postoji potreba za proširenjem ovog kadra – istakli su u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo.

Anes Podić iz Udruženja “Eko-akcija”, kazao je da u cijeloj BiH ima 15 ekoloških inspektora na kantonalnom ili entitetskom nivou.

– Hrvatska, koja ima daleko manje problema u oblasti zaštite okoliša, ima 60 inspektora i to nije slučajnost. Mi državne administracije na nekim mjestima imamo puno i nije nikakva štednja novca nego svjesna namjera vlasti – naglasio je Podić za “Nezavisne”.

Prema njegovim riječima, namjera nadležnih je da imaju alatku, u ovom slučaju mali broj ekoloških inspektora, koja bi, kako smatra, zagađivačima omogućila nesmetan rad. Istakao je da mali broj ekoloških inspektora nije nesvjestan propust.

– Nakon ekoloških incidenata, kada dođe do zagađenja rijeka ili bilo čega, oni onda kažu da imamo manjak inspektora, da kolege ne stižu, na terenu su i još milion izgovora, koji su samo način da oni ne rade svoj posao – navodi Podić.

Prema podacima iz Gradske uprave, Banjaluka ima dva ekološka inspektora.

Draško Adamović, ekolog iz Društva za zaštitu biodiverziteta, naveo je da su ekološki inspektori veoma značajni jer su oni prva linija kontrole i nadzora rada, odnosno kontrole da li su zagađivači u skladu s propisima.

– Oni kontrolišu da li su zagađivači u skladu s propisima iz oblasti zaštite životne sredine, prije svega privredni subjekti, pa onda i građani – istakao je Adamović.

Prema njegovim riječima, ono što je primijećeno kao pozitivno jesu sve češće i strože kontrole republičkih i nekih opštinskih eko-ispektora po službenoj dužnosti i prijavama (vanredno) u odnosu na prethodne godine.

– Ono što je negativno je to da predmet kontrole najčešće obuhvata formu bez ulaženja u suštinu, odnosno, gleda se samo da li subjekt kontrole ima neku potvrdu da je njegov rad usklađen s propisima, bez pregleda kvaliteta tog nalaza, mjerenja zagađenja i slično – ocjenjuje Adamović.

Posebno je zabrinjavajuće, smatra Adamović, to što inspektori nekad, i pored najbolje volje, vjerovatno moraju uzeti u obzir politički i finansijski uticaj subjekta kontrole.

Kako su “Nezavisne” ranije pisale, prema analizama Svjetske zdravstvene organizacije, Tetovo u Makedoniji pa Tuzla u BiH su bili najzagađeniji u Evropi, a kako je tada rečeno, ovi gradovi se u velikom dijelu oslanjaju na ugalj i lignit, koji su veliki zagađivači prirode.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79