Zajedništvo 2022. je najveći ispit za Trojku, a najteže je pobijediti crnog vuka u sebi

Kroz intervju smo se dotakli perioda od prvog dana kao lidera Naše stranke do danas odnosno šta se sve promijenilo, na kojem kursu je danas njegova partija i da li se “pogubila”, kuda ide “Trojka” i da li je NiP nadređen svojim partnerima te kakva je sudbina Bosne i Hercegovine u rukama SDA, SNSD-a i HDZ-a.

Gospodine Kojoviću, sati vas dijele do kraja obavljanja funkcije predsjednika Naše stranke. U kakvom stanju ostavljate stranku svom nasljedniku i kako ocjenjujete svoja dva mandata?

Kada sam 2015. godine izabran za predsjednika Naše stranke, imali smo dvadesetak vijećnika, tri kantonalna i jednog federalnog zastupnika. Danas Naša stranka ima preko trideset vijećnika, prisutna je u kantonalnim skupštinama od Bihaća, Zenice, Sarajeva, Tuzle pa do Goražda. Naš klub u Federalnom parlamentu broji šest, a u Državnom tri zastupnika. Dakle, po prvi put smo prisutni na svim nivoima vlasti u BiH. Posebno sam ponosan da imamo načelnika Opštine Centar, dogradonačelnicu Sarajeva, zatim dva odlična ministra, odnosno, ministrice u tuzlanskoj i premijera i ministricu u Vladi Kantona Sarajevo.

To je ono što smo kao stranka, uz veliki i zajednički trud, ostvarili u ovih šest godina i mislim da svi članovi Naše stranke mogu biti ponosni ne samo na rezultate, nego posebno na jedan pošten i udarnički način na koji smo to postigli. Ja sam veoma ponosan i zahvalan svima koji su zaista nesebično radili da postignemo to što smo postigli.

Šta se promijenilo u Našoj stranci od trenutka kada ste prvi put izabrani za predsjednika do danas i da li pristajete na kritike da je stranka “izgubila svoj pravac“ u posljednjih nekoliko mjeseci?

Promijenilo se dosta toga. Od jedne opozicione stranke, koja je bila prisutna uglavnom na nižim nivoima vlasti, postali smo jedna od nekoliko partija koja ima značajno prisustvo i u Federalnom i u državnom parlamentu. Također, preuzeli smo odgovornost u izvršnoj vlasti, o čemu sam prethodno govorio. Međutim, ono što smatram našim najvećim političkim uspjehom je da smo inicirali novu vrstu koalicionog djelovanja u BiH. Nakon decenija i decenija izgubljenih u tzv. matematičkim koalicijama koje počinju i završavaju podjelom fotelja i političkog plijena, uspjeli smo pronaći partnere i po prvi put formirati programske koalicije i vlade. Po prvi put, u slučaju “Šestorke”, a kasnije i “Trojke”, imate koaliciju koja se prije preuzimanja poluga vlasti, kroz vrlo duge i često teške pregovore, dogovara o vrlo ambicioznim, ali i konkretnim potezima i objavljuje ih kako bi građani mogli pratiti i ocjenjivati realizaciju. Takođe, mislim da su svi naši ljudi u izvršnoj vlasti od načelnika Mandića, ministrice Brčić i Harčin, ministra Karadžina, a posebno premijera Forte pokazali jednu vrstu hrabrosti koja do sada nije bila prisutna a koja je neophodna da bi se vlast uhvatila u koštac sa problemima koji se nisu rješavali jer su teški, komplikovani i čija su rješenja u najmanju ruku politički nepopularna. Zakoni o borbi protiv korupcije, rješavanja ekoloških problema u Tuzlanskom kantonu, Hastahana ili GRAS samo su neki primjeri ogromnih, teških problema koji su u decenijama SDA vlasti gurani pod tepih.

Kakvo je trenutno stanje u NS i kakva je poruka članstvu i javnosti sa zahtjevima za izbacivanje članova koji kritiziraju rukovodstvo?

Možda me sjećanje ne služi, ali ja se ne mogu sjetiti da je neko izbačen iz Naše stranke zbog bilo kakvog komentara, ali znam za puno ljudi koji su svoje nezadovoljstvo zbog neispunjenih ličnih ambicija u javnosti predstavili kao sukob sa rukovodstvom. Ogroman, najveći broj, rekao bih 94% članova Naše stranke su ljudi koji zaista rade timski u ostvarivanju naših političkih ciljeva i stvaranju jedne normalne, progresivne, evropske BiH. Uvijek smo radili kao tim, donosili timske odluke i tako smo ostvarili uspjehe o kojima sam govorio ranije. Nepravda je zakona fizike da punu čašu čiste vode, u perceptivnom smislu, može zamutiti jedna kap tinte.

Zašto se Srđan Mandić povukao iz utrke i koliko je tačno da čeka stranački pad na izborima da dođe na predsjedničku poziciju te pokuša realizirati svoje planove?

Zaista ne znam, nisam imao priliku s njim razgovarati o tome. Ali poznavajući ga, mislim da Srđan, prije svega, osjeća ogromnu odgovornost prema poslu i poziciji na koju su ga glasači tako ubjedljivo izabrali. Osim toga, on je već potpredsjednik stranke a na ovom se vanrednom Kongresu biraju samo upražnjena mjesta.

Kakav će predsjednik biti Edin Forto te koliko je dobro da je on jedini kandidat za Vašeg nasljednika?

Forto je mlađi i energičniji i vjerovatno više od mene pripada duhu ovog trenutka od mene. Ja vjerujem da će biti odličan predsjednik.

Prema Vašim procjenama, da li je Naša stranka od lokalnih izbora 2020. godine izgubila ili dobila na popularnosti?

U odsustvu ozbiljnih istraživanja javnog mnijenja svi smo, naravno, prepušteni nekoj svojoj subjektivnoj statistici i procjenama. Činjenično stanje je sljedeće − prisustvo i snaga naših parlamentaraca na svim nivoima bh. vlasti, pozicije u izvršnoj vlasti su sasvim sigurno odličan osnov za izuzetno važne izbore 2022. Ako nas glasači, uprkos ratnohuškačkoj retorici stranaka tronošca – SDA, HDZ, SNSD i kakofonije koju stvaraju njihove botovske armije na socijalnim mrežama, budu ocjenjivali na osnovu onoga što smo uradili, uvjeren sam da ćemo nakon 2022. doći u priliku da građanima BiH i državi BiH damo šansu kakvu možda nikad do sada nije imala.

Smatrate li da je trenutna vlast u Kantonu Sarajevo, na čelu sa premijerom Edinom Fortom (Naša stranka) suviše mlaka i na terenu neproduktivna u odnosu na ono što se najavljivalo i očekivalo?

Svjestan sam da se takav narativ promovira na društvenim mrežama, ali, iskreno, ne mislim. Vlast smo, po drugi put u ovom mandatu, preuzeli u sred najgoreg vala pandemije kada smo imali skoro 1.000 zaraženih i desetine mrtvih dnevno.

Ja sam, zapravo, pozitivno iznenađen da je ova Vlada u okolnostima galopirajuće pandemije i strahovitog pada budžetskih prihoda uspjela spriječiti potpuni kolaps zdravstvenog sistema i omogućiti prvu i za sada jedinu masovnu vakcinaciju u BiH, spasiti privredu u KS, obezbijediti socijalnu sigurnost i istovremeno krenuti u cijeli niz historijskih infrastrukturnih projekata. Sudeći po socijalnim mrežama i nekim medijima najveći problem ove Vlade su vakcinacija sedam ministara i ružna trafika kraj Velikog parka. To je sasvim sigurno napredak u odnosu na decenije pod SDA vladama kada je političkim kriminalom iz javnih preduzeća i institucija u KS ukradeno skoro pola milijarde KM.

Da li ste razočarali birače, kako to aktuelna opozicija tvrdi?

Nema zahtjevnijih glasača od glasača Naše stranke i ja ih molim da se nikada ne promijene. Sinoć sam na jednom partijskom skupu u Žepču govorio o tome. Naši glasači sude Našu stranku po evropskim, a ne po bh. kriterijumima.

To njihovo vjerovanje i očekivanje da mi, uprkos okolnostima i birokratskom sistemu koji preuzimamo kada preuzmemo vlast, moramo biti savršeni je najdragocjenija stvar i za nas i za BiH. To su ljudi koji vjeruju da BiH može biti evropska, moderna, progresivna država i, sasvim logično, očekuju da stranka za koju glasaju bude upravo takva. Naravno da nas boli kada nas javno napadaju ljudi koji tiho glasaju za nas i da to možda ima i negativan uticaj na naše izborne rezultate, ali ja sam uvjeren da samo oni koji nisu odustali od ideala o političkoj partiji i o našoj zemlji mogu napraviti radikalan zaokret iz ovog šizofrenog političkog stanja u normalnost.

Kako komentarišete tajno vakcinisanje ministara u Vladi Kantona Sarajevo, iz ugla običnog stanovnika KS, ali još uvijek lidera NS koja ima svog premijera i ministre?

Principijelno, u kriznim situacijama kakva je pandemija, imate primarnu potrebu da obezbijedite funkcionisanje sistema. U avionu vam kažu da u slučaju pada pritiska i gubitka kiseonika masku prvo stavite sebi, a tek onda pomažete drugim putnicima. U ovom konkretnom slučaju, žao mi je što ministri nisu otišli na Zetru, na kojoj je taj dan počela vakcinacija bez poziva, uslikali se dok su primali vakcine i na taj način promovisali vakcinaciju.

Našoj stranci se pripisuje da je samo marioneta stranke Narod i pravda u Kantonu Sarajevo. Kako to komentarišete i kakva je saradnja “Trojke“ i šta simpatizeri mogu očekivati u narednom periodu od partnerstva NS-SDP-NiP?

Svako, naravno, ima pravo da misli kako hoće, ali ta konstatacija nema nikakve veze sa stvarnošću, dapače. Naši odnosi sa partnerima u koaliciji su dobri, zasnovani na povjerenju i ravnopravnosti i čak bih rekao da izborni rezultati nemaju nikakav uticaj na odnose u Trojki. To se vidjelo i prilikom određivanja kandidata na lokalnim izborima i vidjeće se, nadam se, još više na izborima 2022. Naravno da koalicija svakodnevno nailazi na probleme, neslaganja oko pitanja o kojima nismo imali priliku postignuti dogovor unaprijed i, naravno, da među nekim lokalnim organizacijama ili pojedincima dolazi do mimoilaženja, ali ukupni odnosi stranaka su dobri i koalicija funkcioniše u interesu građana.

Kako se u budućnosti “boriti“ sa SNSD-om, HDZ-om i SDA?

Nadam se da će građani pokazati kako se to radi 2022. Uvjeren sam da će padom jednog taj uigrani tronožac doživjeti odlazak u opoziciju u kojoj neće svojim članovima moći isporučiti politički plijen javnih preduzeća i ustanova i time će nestati osnovni motiv koji ih je udružio u partiju. U tom procesu, na strankama Trojke je ogromna odgovornost, posebno naših ljudi u parlamentima i vladama. Ne smijemo, ne možemo sebi dopustiti da budemo samo bolji od njih, moramo pokazati da nam dosadašnja praksa vladanja nije nikakva referenca i da smo u stanju raditi po najvišim evropskim standardima, bez obzira što nam okruženje u kojem djelujemo nije takvo.

Koji su ciljevi Naše stranke za naredne Opće izbore? Mnogi Našu stranku smatraju na neki način “lokalnom“. Ukoliko se pruži šansa na Općim izborima 2022. godine, da li Naša stranka ima kadrove, energiju i viziju za državni nivo vlasti, ali i spremnost da preuzme odgovornost koja se često spočitava opoziciji?

Od 42 zastupnika u Državnom parlamentu, Naša stranka ima tri. To je skoro deset posto. Ranije sam govorio o našim ministrima u Tuzli, o kantonalnim zastupnicima u Bihaću, Zenici, Tuzli, Goraždu i, naravno, Sarajevu. Ako BiH posmatrate kao lokalitet, onda taj pridjev lokalna sigurno ima smisla. Naša stranka ima veliku koncentraciju znanja među svojim članovima. Hoću da kažem, apsolutno smo spremni preuzeti pozicije koje zahtijevaju evropsku stručnost, hrabrost za suštinske reforme i odlučnost da uradimo ono što smatramo da je javni interes i interes BiH bez obzira na popularnost poteza koje nekad moramo povući. To su po meni neophodne karakteristike za političku organizaciju koja se bori za političku i ekonomsku reformu države.

Da li se smiruje politička bura nastala odlukom Valentina Inzka te kako će izgledati implementacija Odluke o zabrani negiranja genocida?

Zakon o zabrani negiranja genocida je bio neophodan. Naša stranka je taj zakon predložila u Federalnom parlamentu prije nekoliko godina i on je nakon što je usvojen u nacrtu nestao u bespućima trenutno vladajuće federalne koalicije. Sličan zakon je usvojen i u Vijeću ministara prije par godina, ali je data saglasnost naknadno povučena. Za nas, za građane Bosne i Hercegovine bi naravno bilo mnogo bolje da je taj zakon rezultat političke volje u našim parlamentima, ali to očigledno nije bilo moguće postići i Inzkov potez je bio neophodan. Potpuno je iracionalno da neko ovaj zakon predstavlja kao zakon protiv nekoga jer on to nije niti može biti. Odnosi se na sve ratne zločine, na sve zločince i na činjenice koje je utvrdio nadležni sud. Ne možete biti protiv zakona o gravitaciji.

Kako u ovom trenutku vidite političku scenu i situaciju Bosne i Hercegovine i imate li prognozu kako će se raspetljati aktuelni politički čvor?

Mislim da i teme, dakle ono o čemu se priča, ali i vulgarnost rječnika kojim se politički akteri nadvikuju u javnom prostoru govori o dubokoj društvenoj krizi u kojoj smo se našli. Onom što bi moralo biti nedopustivo u javnom prostoru jedne zemlje čiju su nedavnu prošlost obilježili pojmovi etničko čišćenje, ratni zločini i genocid, ne bi se smjelo davati legitimitet kroz pokušaje nalaženja kompromisa, već bi u startu moralo biti sankcionisano. Naravno, da prethodnih 25 godine nije potrošeno na stvaranje političkih i ekonomskih elita, nego na izgradnju državnih institucija, BiH bi se mogla oduprijeti destruktivnom političkom djelovanju. Ali nije, i zato smo danas gdje jesmo.

Neposredno prije ovoga razgovora sam bio na jednom neformalnom sastanku u PSBiH koji je zakazan kako bismo pokušali pronaći rješenje za nastavak rada državnih institucija. Zbog nedolaska šefova klubova partija iz Republike Srpske sastanak nije ni mogao ponuditi rješenje. Ono što nam preostaje je da zakažemo septembarsku sjednicu, glasamo u prvom krugu o tačkama dnevnog reda i onda tražimo hitnu sjednicu za glasanje u drugom krugu. Ustav i poslovnik sadrže procedure za ovakve situacije i vrlo su precizni u poruci – rad Zastupničkog doma PSBiH se ne može blokirati nedolaskom na sjednicu. Istovremeno, mislim da je puno mudrije i bolje da se iz ove situacije izađe kroz dijalog, a ne kroz norme koje regulišu prisilnu partipaciju. Nadam se da će razum prevladati.

Imali ste korektne odnose sa opozicijom iz Republike Srpske pa čak i veliku najavu tzv. Šestorke na nivou BiH. Šta je s tom idejom danas i kako komentarišete njihovu odluku o tzv. “srpskom jedinstvu“ pri odgovoru na zabranu negiranja genocida i odluke visokog predstavnika i bojkot rada državnih institucija?

Korektna saradnja po određenim prijedlozima koji se tiču zakona o antikorupciji i sličnih je dala osnov da razmišljamo o pokušaju jednog civilizacijskog sporazuma sa opozicijom iz Republike Srpske. Nažalost, scenarij Dodikovog uništavanja opozicije u RS-u iz prethodnih izbornih ciklusa se, čini se, ponavlja i ovaj put i teško je vjerovati da je takav politički zaokret sada moguć. Žao mi je zbog toga.

Ja sanjam o BiH u kojoj se zajedništvo gradi na istini i suočavanju i prihvaćanju odgovornosti za prošlost i neupitnoj odlučnosti o zajedničkoj budućnosti. Kada razgovarate sa tim ljudima o tim temama privatno, to se zaista čini moguće, ali kada se sadržaj i ton tih razgovora treba iznijeti javno, svi se od straha da ne budu proglašeni izdajnicima naroda ili entiteta povlače na provjerene nacionalističke pozicije.

Da li će “Trojka“ imati zajedničkog kandidata za člana Predsjedništva BiH?

Nismo o tome imali formalne razgovore. Smatram da je to krucijalno pitanje i najteži test koji Trojka treba da položi. Ja zaista vjerujem da bi pobjeda Trojke na izborima 2022. bila nova šansa za jednu bolju, evropsku BiH, a ta pobjeda je moguća samo ukoliko Trojka ima jednog, zajedničkog, kandidata za Predsjedništvo BiH. Najveća prepreka ostvarenju te historijske političke pobjede u ovom trenutku je bezuslovno stavljanje tog cilja ispred ličnih i stranačkih ambicija. Najteže je pobijediti crnog vuka u sebi.

Kuda trenutne vladajuće politike, odnosno stranke vode BiH?

Imao sam tokom augusta i odmora priliku razgovarati o političkoj situaciji u BiH sa nekim našim i stranim ljudima čiji intelekt cijenim i zatečen sam njihovom tezom koja se može sumirati na sljedeći način: državama koje su izjedene korupcijom, koje su nefunkcionalne u smislu rješavanja konkretnih problema svojih građana i u čijoj opstojnosti značajnu ulogu ima politička volja međunarodne zajednice su u opasnosti da se uruše poput Afganistana. Analogije su korisne, ali naravno imaju svoja značajna ograničenja. Na taj način treba posmatrati i ovu. Ne mislim da stranke na vlasti vode ovu zemlju u dobrom smjeru. Dapače. Umjesto da se od Dejtona krećemo ka Briselu, ka EU, ka normalizaciji života u BiH, mi klizimo unazad, prema politikama devedesetih. To je evidentno i u političkom smislu i kroz analizu makroekonomskih parametara, ali je vidljivo i golim okom svakome ko ima priliku proći u jutarnjim satima ispred neke evropske ambasade. Zaokupljeni svojim svađama i lupanjima šakom o stol o pitanjima starim 30, 150 ili 800 godina politička elita ignoriše ono što se dešava sa našim najdragocjenijim resursom – mladim, obrazovanim ljudima željnim običnog, normalnog, života. Egzodus. Nema druge riječi, to je egzodus.

Za kraj, ostajete državni parlamentarac do narednih izbora. Gdje se Predrag Kojović vidi nakon toga i koja je poruka svim građanima i građankama BiH?

U narednih godinu dana pred državnim parlamentom će se naći mnoga pitanja koja će dugoročno odrediti političke odnose u našoj zemlji. Tu prije svega mislim na reformu Izbornog zakona i izmjenu Ustava u skladu sa presudama Suda za ljudska prava u Strazburu. To su teme koje su mene i motivirale da se bavim politikom i daću sve što mogu da nad sadašnjom etnokratijom prevlada građanski koncept u BiH. To je ono na šta sam sada fokusiran.

Moja poruka građanima i građankama BiH je uvijek ista: mi, svi zajedno, možemo živjeti puno bolje i ljepše. Ova zemlja i njeni ljudi zaslužuju puno bolje. Odluka je u vašim rukama piše Klix.