Zakon kao oružje protiv protesta? Sve češće optužbe za rušenje poretka u Srbiji

Advokati upozoravaju: Prava prijetnja je široko tumačenje zakona, a ne sam zakon

U Srbiji je u posljednjih osam mjeseci, zbog sumnje na krivično djelo „nasilno rušenje ustavnog poretka“, privedeno najmanje 20 osoba.

Najnoviji slučaj zabilježen je nakon Vidovdanskog protesta kada je uhapšen student iz Novog Sada pod optužbom za udruživanje s ciljem napada na institucije.

Sličan slučaj vezan je za Stefana Tomića, studenta Fizičkog fakulteta u Beogradu, koji se tereti da je u privatnoj WhatsApp grupi podijelio ručno ispisan papir sa navodnim planom za protest – koji je uključivao nasilne upade u državne i medijske objekte, poput RTS-a, Pinka i Informera. Njegov pritvor je zamijenjen kućnim, dok se protiv još šest osoba vodi postupak zbog navodne pripreme upada u institucije, izvještava DW.

U martu ove godine, pred veliki protest, uhapšeno je 12 ljudi. Šest ih je završilo u kućnom pritvoru, a ostali su napustili zemlju. Privođenje je izvršeno nakon prisluškivanog razgovora u prostorijama Pokreta slobodnih građana, a optuženi su za planiranje napada na institucije i medije. Među njima su bili i aktivista Lazar Dinić i profesorica Marija Vasić, koja je nakon dvomjesečnog pritvora stupila u štrajk glađu.

Prema članu 309 Krivičnog zakonika Srbije, osoba koja poziva na nasilnu promjenu ustavnog uređenja može biti osuđena na zatvor od šest mjeseci do pet godina, a kazna raste do osam godina ako je uključena strana podrška.

Advokat Veljko Milić tvrdi da ni u jednom od slučajeva ne postoje konkretni dokazi da je neko zaista pozivao na rušenje ustavnog poretka. On navodi da se ovaj član zakona često zloupotrebljava kako bi se ograničila sloboda izražavanja: „Mi vidimo da se nekima stavlja na teret da su planirali, recimo, napad na Informer, RTS i tako dalje. To nisu ustavne kategorije, tako da ne može biti nasilne promjene ustavnog uređenja“, kaže Milić.

Tokom protesta protiv litijuma i postizbornih demonstracija u decembru 2023. godine, policija je također hapsila građane pod istom optužbom. Neki su priznali krivicu, dok su drugi završili u kućnom pritvoru. Međutim, postupci su ostali bez konkretnih epiloga.

Advokatica Nevena First ocjenjuje da je zahtjev za raspisivanje izbora – koji su studenti iznosili – ustavno pravo, a ne prijetnja poretku: „Zahtjev za raspisivanje izbora je najlegitimnije i najlegalnije sredstvo u demokratskom društvu, koje pripada građanima, udruženjima i političkim organizacijama… Zato se ono ne može kvalifikovati kao pokušaj da se silom promjeni ustavno uređenje“, zaključuje ona.

Prava opasnost, kako upozoravaju pravnici, nije u zakonu – već u načinu na koji ga tumače i primjenjuju tužilaštva.