Zalihić: Hitna pomoć će podnijeti tužbu protiv odluke Skupštine KS-a

Povoljna epidemiološka situacija ne znači manje posla za zdravstvene radnike. Posebno ne za uposlene u Hitnoj pomoći. Njima su gotovo uvijek pune ruke posla jer za nas moraju biti tu. I to hitno. Vrednuju li to građani i političari? Ako je suditi prema Skupštini Kantona Sarajevo, Hitna pomoć nije se pokazala u prošloj, odnosno pandemijskoj godini. Izvještaj o radu i finansijskom poslovanju Hitne pomoći nije dobio podršku zastupnika. Tim povodom u Federaciji danas smo razgovarali sa Ademom Zalihićem, direktorom Hitne pomoći Kantona Sarajevo.

Kaže da je apsurd što niko nikada ništa nije rekao protiv Izvještaja.

“Štaviše, relevantne neke institucije su dale pozitivno mišljenje na Izvještaj za 2019. i 2020. godinu, koji su zaista impresivni i pozitivni. Da bi onda skupštinski zastupnici, iz njima poznatih razloga i načina, jednostavno glasali protiv, bez ikakve argumentacije, smatrajući da oni ne trebaju to uopšte da obrazlažu.”

Navodi da u pravnim aktima ne stoji da bi 18 ruku u Kantonu trebalo da presudi nekom direktoru.

“Direktor dobije mandat i on ima pravo da bude direktor po rješenju. Prije mandata smjena direktora je regulisana određenim pravilima. Ja nijedan uslov ne ispunjavam tako da, što se mene tiče, ja sam potpuno miran. Vjerujem da je ovo pravna država i zalažem se za vladavinu prava. Potpuno sam miran jer znam da nema razloga za smjenu. Štaviše, svi su svjesni da je Hitna pomoć zaista jedna institucija koja je enormno visok doprinos dala u borbi protiv pandemije i uposlenici nisu zaslužili taj odnos. Neusvajanje Izvještaja je šamar svima nama, ne samo direktoru. Mi ćemo kao ustanova vrlo brzo pokrenuti proces, odnosno podnijet ćemo tužbu protiv odluke Skupštine KS-a jer smatramo da najveće zakonodavno tijelo u Kantonu Sarajevo mora svojim primjerom da pokaže da je za vladavinu prava.”

O radu Hitne pomoći Zalihić navodi da se obim posla nije smanjio, osim kada je riječ o pandemiji.

“Iznijeli smo pandemiju. Vrlo je teško. Bio je jedan veliki pritisak na ekipi Hitne pomoći. Činjenice govore da su od početka pandemije uposlenici Hitne medicinske pomoći i Kliničkog centra najviše zaslužni. Od prvog dana mi smo radili. Naravno, veliki teret su iznijele kolege iz Doma zdravlja i naknadno su se uključile kolege iz Opće bolnice. Tako da, ovaj dio posla je jenjao. Međutim, vraćaju se naši stari pacijenti koji, zbog pandemije, nisu toliko posjećivali zdravstvene ustanove. Broj pacijenata se vratio na onaj stari, blizu 400 pacijenata radnim danima, a vikendom bude i blizu 500.”

Pojašnjava da na mnoga hronična stanja nepovoljno djeluju visoke temperature.

“Prije svega na kardiovaskularne pacijente, respiratorne, onkološke, itd. Generalno za hronične pacijente ovo je jako loše stanje i jedan okidač da se stanje pogorša.”

Ističe i da Zavod za Hitnu medicinsku pomoć Kantona Sarajevo prvi u regiji postavlja pejsmejkere na ulici.

O ujedima zmija Zalihić kaže da se velika bura digla oko cijele priče.

“Hitna pomoć, u principu, ne daje serum u prehospitalnim uslovima. Ne daje se nakon otrova svake otrovnice serum niti je serum jedini lijek za ujed otrovnice. Tako da nema razloga za paniku. Kod nekih ujeda, prije svega poskoka, je serum jako važan, ali se to daje u hospitalnim uslovima jer je on jak alergen i nije ga jednostavno dati, odnosno može da izazove anafilaktički šok. Hitna pomoć raspolaže svom ostalom terapijom koja je neophodna i zbrinjavanjem pacijenta na licu mjesta i brzim transportom do hospitalnih uslova. Mislim da je puno važnije da znanje nadvlada strah i da se građani kada idu u prirodu pridržavaju svih poznatih mjera.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79