Zapad prijeti, institucije šute, a Dodik i dalje piše vlastita pravila
U sjeni sankcija, RS donosi zakone koji ruše ustavni poredak
I dok se iz Brisela, Washingtona i sjedišta NATO-a svakodnevno čuju poruke zabrinutosti i pozivi na poštivanje Dejtonskog sporazuma, Milorad Dodik nastavlja neumorno provoditi političku agendu koja se direktno kosi s ustavnim poretkom Bosne i Hercegovine.
U praksi, međunarodna upozorenja i prijetnje sankcijama sve više djeluju kao deklarativne izjave bez konkretne snage, dok se u entitetu Republika Srpska donose zakoni koji efektivno razgrađuju državu iznutra.
U očima međunarodne zajednice, BiH je ključna tačka stabilnosti Zapadnog Balkana. EU, NATO, pa i američka administracija jasno poručuju da se neće tolerisati pokušaji secesije ni podrivanje institucija države. Ipak, uprkos svim tim porukama, Dodik gotovo svakodnevno šalje zakonodavne i političke poruke koje u osnovi nose jedno — odvajanje, blokadu i destabilizaciju.
U posljednjih nekoliko mjeseci svjedoci smo donošenja čitavog niza entitetskih zakona koji se otvoreno protive odlukama Ustavnog suda BiH, negiraju autoritet visokog predstavnika, ili, kao posljednji pokušaj, prijete oduzimanjem imovine državnim uposlenicima u pravosuđu. Sve to prolazi gotovo bez stvarne reakcije institucija koje bi trebale štititi pravni poredak BiH.
Pitanje koje se sve češće postavlja jeste, da li je međunarodna zajednica izgubila stvarni uticaj u BiH ili jednostavno bira tišinu kao diplomatsku strategiju? Jer, dok ambasadori iznose izjave, a zvaničnici EU pozivaju na suzdržanost i dijalog, Dodik demonstrira kako izgleda politička praksa bez posljedica – blokira rad institucija, ignoriše presude, vrijeđa sudije i tužioce, a sve to pred očima javnosti.
Zabrinjavajuće je i to što domaće institucije, posebno one na državnom nivou, pokazuju zapanjujuću dozu pasivnosti. Reakcije su mlake, institucije spore, a pravosuđe sve češće postaje meta umjesto da bude štit. Očigledno je da se Dodikov politički projekat ne odvija u tišini, on se gradi javno, zakonom po zakonom, izjavom po izjavom, bez ikakvog straha od stvarne političke ili institucionalne posljedice.
Bosna i Hercegovina danas nije samo zemlja u političkoj krizi. Ona je zemlja u kojoj se polako i tiho, ali sistematski, pokušava promijeniti temeljni okvir postojanja države. I dok se Evropa bavi geopolitičkim izazovima šireg formata, BiH ostaje ranjiva tačka na mapi, suočena s političkim akterima koji su odlučili da ne poštuju ništa osim vlastite volje.
