Zapadni Balkan je Meka kriminalnih bandi, koje ne znaju za granice niti etničku pripadnost. U Beču je objavljen izvještaj o tome koliko su povezani i kako rade mafijaški klanovi i koja su žarišta organizovanog kriminala.
Globalna inicijativa za borbu protiv organizovanog kriminala u jugoistočnoj Evropi koja je dio Globalne inicijative protiv transnacionalno organizovanog kriminala objavila je u Beču novi izvještaj. 20 novinara i eksperata je prikupilo podatke o žilama kucavicama organizovanog kriminala u Albaniji, BiH, Srbiji, Kosovu, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji.
Razlozi koji su doveli do toga je strateški položaj Balkana, slabe i korumpirane vlade tamošnjih zemalja i ekonomska nestabilnost, javlja Deutsche Welle.
Izvještaj, između ostalog, identifikuje gradove u blizini graničnih prelaza kao hotspotove nezakonitih aktivnosti. Najprije se pominje Subotica, smještena u blizini granice sa Mađarskom, na potezu autoputa E75 od Slovačke do Grčke, što je popularna ruta za krijumčarenje droge i cigareta, s tim što većina cigareta ima akcizne marke Sjeverne Makedonije.
No, Subotica je važna raskrsnica i za migrante koji se, nakon što je Mađarska podigla zaštitnu žicu, vraćaju u privremene centre za prihvat, podignute u Srbiji. To je dovelo kako do humanitarnog problema tako i do nastanka tržišta za krijumčarenje migranata, trgovinu ljudima i druge nezakonite aktivnosti. Kao drugi hotspot pominje se Vršac na jugu Vojvodine, u blizini granice sa Rumunijom. Granični prelaz Vatin/Stamora Moravita smatra se lokacijom za krijumčarenje i prepakiranje cigareta. U blizini Vršca je zaplijenjen heroin. Autoput Beograd –Temišvar je ujedno ruta za krijumčarenje migranata.
Hot spot istočno od Tuzle, oko Bijeljine i Zvornika.
Kao posebno važno područje za krijumčarenje migranata, ali i droge, drveta, auta, falsifikovanog novca i fake-odjeće u izvještaju se precizira područje istočno od Tuzle (BiH) – oko Bijeljine i Zvornika. Granični prelaz Rača između BiH i Srbije smatra se posebno važnim za krijumčarenja automobila. Lokalni carinici, kako se navodi u izvještaju, smatraju se posebno korumpiranim i podmitljivim. Potom se pominje Trebinje (RS), granica sa Hrvatskom (70 km) i sa Crnom Gorom (130 km).
To ovaj grad čini idealnom lokacijom za tranzit droge koja dolazi iz Crne Gore uključujući kanabis iz Albanije i kokain koji dolazi brodovima iz crnogorskih luka i prebacuje se u BiH i Hrvatsku, posebno na područje Dubrovnika. Trebinje je i odredište za krijumčarenje cigareta koje dolaze iz Crne Gore a od 2015. se nalazi na ruti za krijumčarenje migranata. U istom kontekstu se pominje i Bileća i granični prelaz Deleuša/Vraćenovići, gdje je etablirana mreža za krijumčarenje cigareta kojoj pogoduju, kako se kaže u izvještaju, posebno korumpirani granični službenici i policija koja je većinom i sama uključena u operacije krijumčarenja.
U izvještaju se, kada je u pitanju BiH, govori o „velikoj krađi automobila u Sarajevu” i spominje likvidacija dva policijska službenika u oktobru 2018. nakon pokušaja privođenja osumnjičenih. I dok je likvidacije šokirala grad, to nije bilo ništa novo. 22. maja 2018. dva policajca su ranjena nakon što su pokušala osujetiti krađu automobila u sarajevskoj opštini Novi grad. U periodu između 2014. i 2017. godine u 15 do 20 slučajeva kradljivci automobila su otvorili vatru na policajce, pokušali da ih pregaze ili da oštete policijska kola tokom bijega. To je pripadnike auto-mafije svrstalo u red najopasnijih kriminalaca u gradu.
Navodi se i da tokom 2017-e godine nije bilo dana a da nije zabilježena krađa barem jednog automobila, kao i da kradljivci postaju sve bezobzirniji jer kradu čak i vozila lokalne sarajevske policije, Državnog tužilaštva, Državne agencije za istragu i zaštitu SIPA i Ministarstva odbrane.
Procjenjuje se da je krađom u proteklih 15 godina zabilježena zarada od 50 miliona eura, tako da je to najlukrativniji vid kriminala u BiH. Mnogi počinioci, navodi se, dolaze iz Republike Srpske, posebno sa Pala, udaljenih 20 minuta od Sarajeva, ali i Sokoca, Mokrog i Zvornika. Oni rade u timovima od po troje ljudi, maskirani su i naoružani, starosne dobi između 25 i 27 godina. Njihovi mentori su bosovi koji su se počeli baviti ovim poslom prije 10 do 15 godina i koji su u međuvremenu razgranali i proširili biznis na niz drugih često nezakonitih aktivnosti. Neke od najvećih kriminalnih grupa u regionu poput pripadnika Zemunskog klana započeli su karijeru kao kradljivci automobila.
Iste kriminialne grupe su navodno involvirane i u krijumčarenje i trgovinu drogom, iznuđivanje novca (i kada je u pitanju krađa auta) i pranje novca. I pored toga što je fokus na krađi automobila, prisutne su i druge vrste organiziranog kriminala. Čini se da se situacija na tom polju popravila nakon hapšenja dva mafijaška kralja (i rivala) Zijada Turkovića i Nasera Keljmendija.
Ukradena kola se odvoze van Sarajeva. U nekim slučajevima ona se koriste za druga kriminalna djela a potom uništavaju, ili se prodaju u inostranstvu ili rastavljaju pa se onda dijelovi prodaju na crnom tržištu. Velika je koncentracija mehaničarskih radionica duž granice BiH, mnoge od njih rade ilegalno. Veliki dio profita ostvarenog na ovaj način pere se otvaranjem servisa za popravak kola, za pranje kola, taksi kompanija i rent a cara.
Samo mali broj počinilaca je lišen slobode, s obzirom na komplikovanu administraciju i niz nivoa upravljanja. Ne samo da je zemlja podijeljena već je i Sarajevo sa većinom bošnjačkom populacijom od 275.000 stanovnika dio entiteta Federacija BiH, dok je istočno Sarajevo sa 60.000 stanovnika dio entiteta Republika Srpska. Kriminalci koriste složeni administrativni sistem situaciju i činjenicu da FBiH, RS i distrikt Brčko imaju svoju policiju i da tu postoji sistemski nedostatak saradnje.
Neki iz policije u Sarajevu su autorima izvještaja izrazili svoju frustraciju što njihove kolege u Istočnom Sarajevu ili uopšte RS ne čine dovoljno po pitanju privođenja kriminalaca. Pa ipak, ima znakova da bi se situacija mogla promijeniti. U novembru 2018. izvedena je operacija „Volan” i protiv 27 lica su podignute optužnice. Očekuje se da istraga traje godinama.
Ujedno raste i prodaja kokaina i sintetičkih droga, a u oktobru 2018 zaplijenjeno je 900 kg kanabisa. Cijene droge se međutim ne povećavaju što znači da je velika konkurencija na tržištu.
Ovo je dio izvještaja Civilne observatorije za borbu protiv organizovanog kriminala u jugoistočnoj Evropi koja je dio Globalne inicijative protiv transnacionalno organizovanog kriminala. na izvještaju je radilo 20 novinara i eksperata iz regiona i objavljen je u Beču.
Molera Sadika nastradao u Švicarskoj: Bio je ljubazna osoba, veliki radnik
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
