Zašto bi sankcije Njemačke i Italije više zabrinule Dodika od onih američkih?

Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock prije nešto manje od mjesec pozvala je Evropsku uniju da upotrijebi sankcije protiv člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika zbog udara na državu i sumnji na korupciju.

Tridesetak dana kasnije sve je ostalo na pozivu koji su otvoreno odbili Mađari, a Hrvatska nešto slično, ali u “rukavicama”. S druge strane, sankcije Dodiku su prošle sedmice uveli Amerikanci. Utisak je da bi sankcije EU-a ili barem nekih od njenih najvažnijih članica mogle imati veći učinak od ovih iz Washingtona.

Zašto? Ukoliko bi Njemačka i recimo Italija, obje su članice Kvinte, uvele snažne, ekonomske sankcije Dodiku, njegovom režimu, a pogotovo finansijerima SNSD-a, “vožd” iz Laktaša bio bi itekako uzdrman. Bosanskohercegovački entitet Republika Srpska prema zvaničnim podacima Privredne komore RS-a u EU izvozi čak 74 posto svojih proizvoda.

Njemačka je na petom mjestu zemalja u koje izvozi RS, Italija je na trećoj poziciji. “Velikih” prijatelja RS-a i Dodika, Rusije i Kine, nema ni blizu. Istovremeno, eventualne oštre njemačke sankcije RS-u zabrinule bi i režim predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

U Beogradu su po formiranju nove vlade Njemačke, koju čine lijeva koalicija Socijaldemokratske stranke (SPD), Zelenih i Liberalno-demokratske stranke (FDP), izrazili zabrinutost da će odsustvo demokrišćana (CDU) u izvršnoj vlasti imati ozbiljne posljedice za Srbiju.

Više je nego izvjesno da Beograd neće imati ni izbliza podršku kakvu je imao tokom vladavine Angele Merkel (CDU). Ciljane ekonomske sankcije kompanijama koje pružaju finansijsku podršku indirektno bi uzdrmale i Srbiju koja bi se, nema sumnje, drugačije ponašala kada bi za pokušaj razbijanja BiH morala platiti visoku ekonomsku cijenu.

– Nova njemačka vlada sada ima priliku da otopčne novu, drugačiju politiku prema Zapadnom Balkanu. Vučića je nekritičko držanje prema njegovom liku i vladavini do sada ohrabrivalo da gazi medije – kazao je Florian Bieber, profesor historije i politike jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu, za DW.

Da je i bahati Dodik svjestan opasnosti od poteza najjače evropske sile, svjedoči i pismo koje krajem prošle godine, samo desetak dana od njemačkog poziva na sankcije, uputio novom kancelaru Olafu Scholzu moleći ga za razgovor.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79