Zašto građani BiH ne reagiraju na visoke cijene

U Bosni i Hercegovini, kako cijene hrane, goriva i osnovnih životnih namirnica rastu, mnogi se pitaju zašto građani ne izlaze na ulice, ne organiziraju masovne proteste ili ne poduzimaju konkretne akcije protiv ovog ekonomskog pritiska. Uprkos visokom inflacijom, stagnaciji plata i svakodnevnim izazovima u svakodnevnom životu, reakcije na visoke cijene ostaju skromne, a revolucija koja bi mogla potaknuti promjene izostaje. Što je zapravo razlog za ovakav stav?

Mnogi građani Bosne i Hercegovine jednostavno ne mogu priuštiti luksuz aktivizma jer su previše fokusirani na preživljavanje. Srednja klasa je sve tanja, a sve veći broj ljudi živi na rubu siromaštva, piše Crna hronika.

Povećanje cijena osnovnih životnih potreba znači da veliki broj porodica mora birati između hrane, lijekova i plaćanja računa. To stvara psihološki i financijski pritisak koji mnoge ljude čini apatičnima prema društvenim problemima, jer se bore za opstanak.

Društvo u BiH suočava se i s deficitom organiziranosti i društvene solidarnosti. Dok su nekada zajedničke akcije poput protesta ili štrajkova bile uobičajene, danas je teško okupiti ljude zbog razjedinjenosti i apatičnosti. Dobar dio građana jednostavno ne vidi smisao u organiziranim akcijama jer je uvjeren da bi one bile neefikasne.

U prošlim vremenima, radnički pokreti, sindikati i organizacije bili su ključne karike u podupiranju radničkih prava i organiziranju protesta.