Zašto se godinama žmiri na kriminal i rasprodaju FDS?

Federalna vlada je na sjednici 29. jula ove godine donijela Odluku o raspodjeli novčanih sredstava iz pasivnog podbilansa preduzeća i banaka.

Ovom odlukom Agenciji za privatizaciju u FBiH raspoređuju se novčana sredstva u iznosu od 480.935,75 KM, ostvarena prodajom imovine iz pasivnog podbilansa privrednog društva Fabrika duhana Sarajevo d.d. Sarajevo u Republici Srbiji, koja se nalazi u Užicu, Valjevu i Beogradu.

O Prodaji Fabrike duhana Sarajevo Inforadar je pisao prije godinu dana. U međuvremenu je počela rasprodaja ogromne imovine ovog giganta širom bivše Jugoslavije. Samo u Srbiji FDS je posjedovala nekretnine u nekoliko centara, u vrijednosti oko šest miliona KM (bivša FDS se, naime, osim duhanskim bavi i pekarskim biznisom, bankarstvom te prodajom nekretnina i hotelijerstvom).

Prodaja imovine mimo malih dioničara

Jedan od predstavnika malih dioničara pojašnjava da o prodaji imovine izvan BiH „ne zna ništa jer ih naprosto ne obavještavaju, ali da pouzdano zna da je ta imovina izuzetno vrijedna i raspoređena po cijeloj regiji“.

„Znam da ‘Badeco Adria’ sve što ima u svom vlasništvu rasprodaje. To su brojne nekretnine i udjeli u fondovima kao što su: Univerzalpromet d.d. Tuzla, UPI poslovni sistemi, DUF Šib-ar Invest d.d. Sarajevo, ZIF Bonus d.d. Sarajevo, Remontmontaža d.d. Tuzla. Zanimljivo je da je do 2019., kada je pod sumnjivim okolnostima prodao dionice, Badeco sa 24,7 posto dionica bio drugi najveći dioničar ZIF-a Bonus. ZIF Bonus ima skoro četvrtinu vlasništva (23,28 posto) u najvećoj domaćoj kompaniji iz oblasti namjenske industrije Igmanu iz Konjica. Takođe Badeco je kao vlasnik 73,2 posto dionica Vakufske banke Sarajevo i 9,13 posto dionica Privredne banke Sarajevo, prodao svoj udjel u tim bankama. Svoj udio u vlasništvu ima i u Bor banci. Osim toga, FDS je bila vlasnik i hotela na Igmanu, Vlašiću i Srebrenici, čija sudbina je zanimljiva“, svjedoči za Inforadar jedan od najvećih malih dioničara Fabrike duhana Sarajevo, koji je insistirao na anonimnosti.

“Da bi se bolje razumjela ova prevara, podsjećamo da je duhanski biznis izdvojen u posebnu kompaniju FDS d.o.o. Ostali dio (poput imovine) preko FDS d.d., 2018. počinje djelovati s novim imenim firme – Badeco. Dakle, Badeco je nasljednik vlasništva u nekoliko kompanija, banaka i fondova koje je rasprodao i još uvijek rasprodaje. Prethodno je Federalna vlada 2016. prodala svoj udio od 39,9 posto dionica u FDS austijskom CID-u, Adriatic Investments GmbH i British American Tobaccu (BAT) za 42,7 miliona KM”, piše Inforadar.

Proizvodi se samo Drina

Dodaje da je proizvodnja FDS smanjena drastično. Od mnogobrojnih brendova, danas se prozivodi samo Drina koja će, kako kažu poput aure, postato rumunski proizvod.

“Današnji većinski vlasnik, CID iz Beča, ustvari je fiktivna firma sa svega nekoliko zaposlenih, koje je u ime SDA postavio direktor FDS-a Edin Mulahasanović. Još 2013. Finansijska policija FBiH dostavila je Tužilaštvu BiH i Tužilaštvu Kantona Sarajevo izvještaj o počinjenom krivičnom djelu u FDS, a koji se odnosi na nezakonitosti u poslovanju direktora Edina Mulahasanovića i još šest osoba, između ostalog u vezi sa štetnim ugovorom sa Tobacco pressom. U izvještaju je naveden i Badeco kao nasljedik vlasništva u nekoliko banaka, fondova i kompanija te hotela, poput Hotela Aura u Srebrenici. Prije 12 godina, tačnije 2009., FDS je kupila upravnu zgradu bivšeg Energoinvesta u centru Srebrenice. Tada je najavljeno da će biti izgrađen hotel sa četiri zvjezdice, sa 70 apartmana i soba, te da je vrijednost ovog objekta 10 miliona KM. Lično je to najavio i tadašnji zamjenik predjednika SDA Bakir Izetbegović, piše Inforadar.

(Ne)Izgradnja hotela

U (ne)izgradnju je FDS zaista uložila oko 10 miliona KM, a hotel je, prema najavama, trebao biti otvoren najprije 2011., pa onda 2013., te na kraju 2016. godine. Do danas nije ni završen ni otvoren. Ovaj hotel je često bio tema i u Parlamentu Federacije, međutim za gubitak novca niko nikad nije odgovarao, iako je odmah na početku ustanovljeno da je odabran krivi izvođač radova.

Finansijska policija FBiH 2013. godine, kao i u slučaju Tobacco pressa, dostavila je Izvještaj Tužilaštvu BiH i Tužilaštvu KS o počinjenom krivičnom djelu nezakonitog poslovanja u FDS a u vezi sa ulaganjem u Hotel Aura.

U Tužilaštvu BiH nikada ovu prijavu nisu izvadili iz ladice. U smeću je završila i prijava Tužilaštvu Kantona Sarajevo. Inforadaru je to potvrdio još prije godinu glavni inspektor Federalne policije:

„U vezi sa kontrolom poslovanja FDS i statusom Izvještaja o o počinjenom krivičnom djelu i počiniocima koje je Finansijska policija dostavila Tužilaštvu BiH 28. maja 2013., možemo vas informisati o slijedećem: Dopisom Tužilaštva BiH od 28. marta 2014. godine obaviješteni smo da je Izvještaj sa prilozima dana 18. septembra 2013. proslijeđen Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo kao stvarnom i mjesno nadležnom tužilaštvu na dalji postupak. Kantonalno tužilaštvo je 20. decembra 2018. donijelo odluku da se istraga neće provoditi, na koju je Finansijska policija blagovremeno uložila pritužbu. Kantonalno tužilaštvo je dana 29. aprila 2019. potvrdilo Naredbu da se istraga neće provoditi…”.

Tužilaštvo nije reagovalo

Na zahtjev nekoliko dioničara, među njima i Halila Čengića, Tužilaštvo KS je pokrenulo istragu, privelo uposlenike i direktora AV brokerske kuće, koja je u ime FDS prodavala dionice, kao i neke učesnike u tom kriminalnom mešetarenju, ali niko nikad nije procesuiran.

„Premijer Novalić je sam učestvovao u stvaranju uvjeta za jeftinu prodaju Vladinih dionica izjavama kako oni, eto, ‘fataju FDS u slobodnom padu’. U takvom okruženju premijer je odredio cijenu od 83,5 KM po dionici i skoro 40% dionica FDS prodao za oko 42 miliona. Koliko je to bilo ‘fatanje u slobodnom padu’ pokazuje činjenica da već nekoliko godina isti kupac, za koga se zapravo i ne zna ko je, iste dionice plaća po više od tri puta većoj cijeni. Samo ovog puta i javno parama FDS. Između ostalih i parama iz neraspoređene dobiti FDS koja je tada iskazivana u iznosu od 50 miliona. Premijer i direktor su to opovrgavali tvrdnjom da je to samo računovodstveni termin. Ovakvom prodajom, po Novalićevoj cijeni, Vlada je oštećena za oko 90 milona, a za nešto manji iznos oštećeni su i mali dioničari koji su imali dionica skoro kao Vlada. Nažalost, niti jedan organ nije se nikada bavio ovom prodajom, kao što se uostalom nije bavio nijednim dijelom kriminala menadžmenta FDS, koji je opširno dokumentovan u izvještajima Finansijske policije“, pojašnjava Čengić.

“900 stranica dokaznog materijala”

Kaže kako glavna kantonalna tužiteljica Sabina Sarajlija, kao i njena prethodnica Dalida Burzić, nisu ništa nisu uradile po pitanju precesuiranja kriminala počinjenog u FDS.

„Pred sobom su imale čak 900 stranica dokaznog materijala. Ni sad nije kasno za procesuiranje onih koji su učestvovali u kriminalnom uništavanju FDS-a. Danas su glavni proizvodi FDS-a pekarski proizvodi, jer je krajem 2018. FDS preuzeo lanac pekara Aspek i pretvorio je u novu firmu Fine Food d.o.o. Kupljena je od privatnog vlasnika, kako je Mulahasanović navikao u dugogodinjem mandatu“, na kraju dodaje Čengić.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79