Nakon što je Rusija napala Ukrajinu, Finska i Švedska su odlučile ući u vojni savez sa kojim već dugo sarađuju. Niko nije očekivao da bi njihov pristup NATO-u mogao predstavljati problem, sve dok turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nije najavio ulaganje veta.
Turski lider je govorio u petak, 14. maja, uoči očekivanih potvrda ovih nordijskih zemalja da će podnijeti zahtjev za pridruživanje zapadnom vojnom savezu.
Nakon što se neka zemlja odluči podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u, 30 članica saveza moraju jednoglasno pristati na upućivanje službenog poziva, nakon čega slijede pregovori o članstvu.
(Ne)očekivana turska reakcija
Pristupanje dvaju država Savezu moglo bi se iskomplikovati sudeći po najavama turskom predsjednika. On je rekao da Turska nije pozitivnog mišljenja, a obje zemlje je optužio za skrivanje terorističkih organizacija.
“Skandinavske zemlje su poput pansiona za terorističke organizacije”, rekao je.
Ovakav stav Erdogana čak nije ni neočekivan s obzirom na to da on već dugo optužuje nordijske zemlje, a posebno Švedsku koja ima snažnu tursku imigrantsku zajednicu, da skivaju ekstremističke kurdske skupine, kao i pristaše Fethullaha Gulena, propovjednika sa sjedištem u SAD-u, traženog u Turskoj zbog neuspjelog državnog udara 2016. godine.
Terorizam vjerovatno nije jedini razlog Erdoganovog protivljenja ulasku ove dvije države u NATO, nego ulogu igra i neutralni stav Turske o ruskoj invaziji na Ukrajinu.
Turska ima dobre odnose i sa Kijevom i Moskvom i sve vrijeme igraju posredničku ulogu u okončanju njihovog sukoba. Ankara u opskrbljava Ukrajinu borbenim bespilotnim letjelicama, ali propuštaju uvesti sankcije Rusiji i rušiti bilo kakve ekonomske odnose sa njima.
Odgovor Švedske i Finske
Švedski i finski ministri vanjskih poslova komentarisali su odmah novi razvoj događaja rekavši kako se nadaju susretu sa svojim turskim kolegom u Berlinu na neformalnom sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u subotu.
“Tada ćemo imati priliku razgovarati o potencijalnoj švedskoj aplikaciji za NATO”, rekla je švedska ministrica vanjskih poslova Anna Linde u izjavi za AFP, također napomenuvši da “turska vlada nije dostavila ovu vrstu poruke direktno”.
Govoreći na konferenciji za medije u Helsinkiju, Finac Pekka Haavisto također je rekao da se nada da će se sastati s turskim ministrom vanjskih poslova Mevlutom Cavusogluom tokom vikenda kako bi “nastavili našu raspravu”.
Reakcija Turske nije prvo neslaganje protiv izgleda Finske i Švedske da uđu u NATO. Isto je najavio ranije i hrvatski predsjednik Zoran Milanović uslovljavajući njihov ulazak postizanjem dogovora o Izbornom zakonu BiH.
Međutim, njegova najava nije ozbiljno shvaćena u međunarodnoj zajednici, s obzirom na to da nema moć stopirati ulazak država u Savez. Ovakva retorika pak jeste naškodila odnosima Hrvatske sa dvije aspirantice NATO-a.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
