Zašto Vladina pomoć firmama nije rješenje za rast minimalca?
Pogrešni kriteriji subvencija ugrožavaju radna mjesta i povećavaju nepravdu među kompanijama
Prijedlog Vladine odluke o pomoći firmama pogođenim rastom minimalne plate u Federaciji BiH već je izazvao oštre kritike zbog neadekvatnih kriterija.
Planirano je izdvajanje 100 miliona KM, predviđenih u budžetu za 2024. godinu, za obrte, mikro i mala preduzeća. Međutim, ovakav pristup ostavlja veće kompanije s većim troškovima bez ikakve podrške.
Kriterij za dodjelu pomoći ograničava se na firme s godišnjom dobiti do 500.000 KM koje nisu smanjivale broj zaposlenih. Na prvi pogled, ovo zvuči kao razumno rješenje, ali u praksi se pokazuje drugačije. Male firme, koje zapošljavaju manji broj radnika i ostvaruju manju dobit, imaju pravo na subvencije, dok veće kompanije s većim brojem zaposlenih i višim troškovima ostaju bez pomoći.
Primjerice, firma s 10 radnika i dobiti blizu 500.000 KM ima pravo na subvenciju, iako je njena dobit po zaposlenom 50.000 KM, što znači da bez problema može financirati povećanje plata. Nasuprot tome, kompanija s milion KM dobiti i 200 zaposlenih, kojoj troškovi zbog povećanja plata rastu daleko više, ne ispunjava uslove za pomoć. Ovo direktno ugrožava radna mjesta u većim firmama.
Dobit, kako pokazuje praksa, nije uvijek proporcionalna veličini firme. Primjeri poput sarajevske firme Klas to potvrđuju. Klas je 2023. godine imao prihod od 50 miliona KM, preko 500 radnika i dobit od samo 1,47 miliona KM. Iako vlasnici možda mogu pokriti troškove, ovaj slučaj pokazuje da mnoge velike kompanije nisu dovoljno profitabilne da same finansiraju rast plata. S druge strane, postoje firme s jednim zaposlenim koje ostvaruju ogromnu dobit, poput one koja je 2023. imala dobit od 347.000 KM.
Da bi pomoć bila pravično raspoređena, kriteriji bi se trebali temeljiti na dobiti po zaposlenom, a ne ukupnoj dobiti firme. Ovim pristupom osigurala bi se podrška radnicima čije kompanije zaista ne mogu financirati rast minimalne plate, bez obzira na veličinu kompanije.
Rasprava o ovom prijedlogu nastavit će se na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH u ponedjeljak, što je posljednja prilika za postizanje dogovora koji bi zaštitio radnike i smanjio nepravdu među firmama.
