Zbog političkog spora BiH još bez prvih 120 miliona eura iz Plana rasta EU
Imenovanje koordinatora blokirano u Vijeću ministara, novac i dalje nedostupan
Bosna i Hercegovina je još krajem prošle godine stekla pravo na prvu isplatu sredstava iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan, ali novac do danas nije uplaćen zbog političkog zastoja na državnom nivou.
Iako je Reformska agenda, koju je BiH poslala krajem septembra, kasnije i formalno prihvaćena od strane Evropske komisije, sredstva koja su trebala stići u budžet države i dalje su blokirana.
Radi se o prvoj tranši od 60 miliona eura, koja je predviđena kao početna isplata prije provođenja većih reformskih koraka. Međutim, kako je rečeno za Klix.ba, BiH prije toga mora potpisati i ratificirati sporazume o instrumentu i zajmu, a za to je neophodno imenovati državnog koordinatora za Plan rasta. Upravo to imenovanje postalo je predmet političkog sukoba u Vijeću ministara BiH.
Ministri iz SNSD-a, Staša Košarac i Srđan Amidžić, insistiraju da upravo Amidžić bude imenovan za koordinatora, pozivajući se na ono što nazivaju praksom u drugim državama. S druge strane, ministri iz Trojke – Elmedin Konaković, Edin Forto i Zukan Helez – odbijaju taj prijedlog, uz stav da ne postoji jedinstvena praksa i da svaka zemlja samostalno određuje način imenovanja ove pozicije.
HDZ, kao treći politički blok u Vijeću ministara, zasad nije javno zauzeo jasan stav, ali se u političkim krugovima očekuje da bi mogli podržati prijedlog SNSD-a. Iako se ime Srđana Amidžića neformalno navodi kao glavni prijedlog, pitanje imenovanja koordinatora nikada nije zvanično stavljeno na dnevni red sjednice Vijeća ministara, jer bi takav prijedlog, prema ocjenama iz institucija, mogao dodatno blokirati cijeli proces.
Zbog tog zastoja, Bosna i Hercegovina i dalje nema pristup sredstvima koja su joj već odobrena, iako je ispunila osnovni administrativni uslov slanjem Reformske agende. U isto vrijeme, za preostalih oko 850 miliona eura iz Plana rasta BiH mora provesti niz konkretnih reformi u unaprijed definisanim rokovima, pri čemu svaka pojedina reforma nosi određeni dio finansijskih sredstava.
Rokovi za provedbu reformi mogu biti produženi najviše godinu dana, ali bez funkcionalnog dogovora unutar Vijeća ministara teško je očekivati da će BiH uspjeti ispuniti te obaveze.
