Željko Komšić: Postdejtonska faza BiH može biti samo njena građanska faza
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić govorio je o 25. godišnjici potpisivanja Općeg okvirnog Sporazuma za mir u i postdejtonskoj fazi izgradnje Bosne i Hercegovine koja se sve češće pominje u diplomatskim krugovima.
Govoreći o samom značaju Dejtonskog sporazuma, Komšić je istakao da je Dejton samo djelomično ispunio integrirajuću ulogu, ali da su mir i državni okvir očuvani kao prvorazredni prioriteti, saopćeno je iz Ureda člana Predsjedništva Željka Komšića.
Komšić je naglasio da je potpisivanjem Dejtonskog sporazuma zaustavljena agresija susjednih država na Bosnu i Hercegovinu koja je utvrđena u više presuda međunarodnih sudova, a na koncu zaustavljeno je i činjenje genocida u Bosni i Hercegovini.
“Kada se ostavi po strani to koliko je taj Sporazum bio pravedan, ipak sa ove vremenske distance može se reći da je dejtonski mehanizam jednim dijelom dao doprinos u integraciji države, naročito u prvoj fazi, odnosno prvoj deceniji dejtonskog ustavnog poretka, kada se uz jače prisustvo saveznika Bosne i Hercegovine iz međunarodne zajednice, uspjelo rehabilitirati državne institucije, gdje bih naročito istakao reformu sigurnosnog i odbrambenog sektora u Bosni i Hercegovini. Sa te strane Dejton jeste, jednim dijelom, ispunio svoju integrirajuću ulogu, i samim time onemogućio pokušaje eventualnog separatizma i proizvođenja nasilja. Mir je očuvan, a postoji i stabilan državni okvir, što i jeste bio prioritet prvorazrednog značaja”, kazao je Komšić.
Komentirajući sve izraženije ocjene koje dolaze od strane međunarodnih zvaničnika o Dejtonu koji nije vječna kategorija, Komšić naglašava važnost presuda Evropskog suda za ljudska prava.
“Mišljenja sam da su presude Evropskog suda za ljudska prava u više slučajeva, svima jasno dale do znanja zašto Dejton nije i ne može biti vječna kategorija. Naprosto u svim tim presudama utvrđena je ustavna diskriminacija, pri čemu je evidentno da trenutni ustavno-pravni poredak ne garantira jednakopravnost svih građana, a jednakopravnost svih građana temelj je modernog i civiliziranog svijeta. U više presuda Evropskog suda za ljudska prava jasno je utvrđeno da postojeći etničko-konstitutivni model nije u skladu sa evropskom pravnom stečevinom i evropskom praksom, te da ga se kroz provođenje tih presuda i kroz uvođenje jednakopravnosti svih građana mora prevazići. Stoga, kada govorimo o nekoj novoj fazi u izgradnji Bosne i Hercegovine kao države jednakopravnih građana i naroda, jednostavno ne možemo govoriti o bilo čemu drugom nego o uređenju Bosne i Hercegovine kao građanske države. Postdejtonska faza normalne i stabilne Bosne i Hercegovine može biti samo njena građanska faza”, ocijeno je Komšić.
Dodao je kako je uvjeren da bi građansko uređenje Bosne i Hercegovine značilo i stabilnije institucije države.
“Postojeće uređenje koje više naginje etničkom konceptu jeste plodno tlo za sve moguće blokade državnih institucija, što se naročito vidi u oblasti pravosuđa. Nemoguće je uspostaviti vladavinu prava u jednoj državi ako se vodeći ljudi u pravosuđu biraju po etničkom ili još gore etničko-partijskom principu. Dok se takav princip ne potisne, ostat ćemo žrtve korupcije i svih mogućih oblika nepotizma”, mišljenja je.
Govoreći o tome koliko je uređenje Bosne i Hercegovine na građanskom principu realno i moguće, Komšić ističe da se prije svega na unutarnjem planu o tome mora uspostaviti konsenzus.
“U teoriji sve je na našoj strani, počev od relevantnih presuda međunarodnih sudova, međutim, ako mi u Bosni i Hercegovini od toga koncepta odustanemo, praveći trule kompromise sa etničkim konceptom, primjera radi u oblasti izbornog zakonodavstva, onda nam i najidealnije međunarodne okolnosti neće biti od koristi. Moramo prije svega odrediti ono što je minimalni konsenzus među nama koji smo za državu Bosnu i Hercegovinu, a minimalni konsenzus, po mom mišljenju jeste zalaganje za jednaku, a ne nejednaku vrijednost glasa građana, na što pozivaju oni koji se protive provođenju presuda Evropskog suda pa u konačnici i građanskoj državi. Građanska država nije san, ona je mogućnost, ukoliko oko nje budemo imali tu vrstu konsenzusa. U tome slučaju manje će biti važno šta na to kažu iz Beograda ili Zagreba, a više šta kažu iz Brisela i Vašingtona, koji jesu za građanski koncept, ali se prije svega mi sami za njega moramo izboriti”, zaključio je Komšić.
