Zemljište u Janji donosi rekordne prinose: Od donacije do centra poljoprivrednog razvoja

Vakufska polja postala oslonac zajednice i uzor organizovane proizvodnje

Na području Medžlisa Islamske zajednice Janja već više od decenije uspješno se razvija organizovana poljoprivredna proizvodnja na vakufskom zemljištu. Ovaj projekat je započeo kao skromna inicijativa podržana donacijom Crvenog polumjeseca, kada su kupljeni prvi traktor i plug. Danas je prerastao u stabilan model proizvodnje koji aktivno povezuje džemat i doprinosi ekonomskom razvoju lokalne zajednice.

Tokom godina, uz dodatnu mehanizaciju i predan rad, obuhvaćeno je oko 130 duluma zemlje na kojima se uzgajaju pšenica, kukuruz i krompir. Dio krompira namijenjen je obrazovnim institucijama Islamske zajednice, dok ostatak prinosa služi potrebama džemata.

“Sijemo pšenicu, kukuruz i krompir, a određena količina krompira sije se za potrebe obrazovnih institucija Islamske zajednice. Na zemlji vrijedno rade naši članovi Izvršnog odbora, imami te dio džematlija. Hvala Bogu, na zemlji se uvijek ima nešto raditi tokom cijele godine”, izjavio je glavni imam hafiz Omer-ef. Camić za agenciju MINA.

Organizacija rada je jasno definisana – imami koji nemaju obaveze u džamijama donose hranu i piće radnicima u polju, a u vrijeme velikih poslova, poput žetve, uključuju se i džematlije s više iskustva.

“Kad je veći posao, kad je žetva, onda uključimo i džematlije, i kad su neki profesionalni poslovi, onda uključimo džematlije koji se bolje razumiju”, pojasnio je Camić.

Ovogodišnji prinosi pšenice premašili su očekivanja. Prosječan urod iznosio je 870 kilograma po dulumu, dok su neke parcele dale i više od 900 kilograma. To je značajan rast u odnosu na prošlu godinu kada je ukupni prinos bio manji za četiri tone.

“Konkretno ove godine, pšenica je stvarno dobro rodila, dobro nas je poslužilo vrijeme, osim ovih zadnjih dana kad su bile velike vrućine, pa je zrno nazor sazrelo. Ali, prinos je opet rekordan u odnosu na prethodne godine.”

Poljoprivrednici u Janji, kao i drugdje, suočavaju se sa izazovima vezanim za otkup. Trenutni model predaje pšenice mlinarima bez unaprijed poznate cijene ostavlja proizvođače u neizvjesnosti. Upravo zbog toga, Medžlis je pokrenuo izgradnju vlastitih silosa i sušare.

“Dužni smo da predamo mlinarima pšenicu, a i ne znamo koja je cijena. I nakon što se preda, oni odrede cijenu i isplate. Međutim, nekoliko godina radimo na projektu izgradnje silosa i mislimo da će do jeseni, ako Bog da, biti postavljeni. Tako da ćemo moći skladištiti pšenicu u našim silosima i onda čekati povoljan trenutak za prodaju”, istakao je Camić.

Tehnička oprema već je osigurana – sušara kapaciteta 10 tona po satu stigla je iz Turske, a silosi iz Italije. Njihova instalacija planirana je odmah nakon izrade temelja.

“Čim, ako Bog da, uradimo temelje, firma će postaviti sušaru i silose. Tako da ćemo moći svoju pšenicu i svoje žitarice tu skladištiti. Također, i pšenicu od džematlija koji izraze želju za čuvanjem ili prodajom”, dodao je Camić.