Život na bh. putevima lani izgubilo 277 osoba

Na putevima u BiH prošle je godine život izgubilo 277 osoba, dok su njih 10.403 teže ili lakše povrijeđene. Prema podacima BIHAMK-a, u istom periodu desile su se 36.672 saobraćajne nesreće, a u 7.494 slučaja bilo je poginulih i povrijeđenih.

Tako je protekle godine stopa smrtnosti u BiH iznosila 72 poginule osobe na milion stanovnika, što je daleko od prosjeka Evropske unije, gdje od milion stanovnika pogine njih 49.

Najveći broj saobraćajnih nezgoda zabilježen je na ulicama u naselju (37,44 posto), zatim na magistralnim putevima (29,9 posto), onda slijede lokalni (18,35 posto), pa regionalni putevi (9,88 posto). Dnevno se desi više od 100 nesreća.

BIHAMK: Broj poginulih po kantonima i u RS - Avaz, Dnevni avaz, avaz.ba

BIHAMK: Broj poginulih po kantonima i u RS

U Tuzlanskom kantonu, gdje je bilo i najviše nesreća, život je izgubilo 28 osoba. Po saobraćajnim nesrećama prednjače Hercegovačko-neretvanski kanton sa 31 poginulim te Zeničko-dobojski u kojem je poginulo 20 ljudi.

– Nepropisna brzina i brzina neprilagođena uvjetima na putevima jedan su od najčešćih uzročnika saobraćajnih nezgoda. Slijede saobraćajne nezgode nastale pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava. Među greškama vozača u gradskim uvjetima saobraćaja treba izdvojiti i vožnju na nedovoljnoj udaljenosti između vozila – navode iz BIHAMK-a.

Opasna mjesta

Da su podaci poražavajući, smatra i Ševal Kovačević, vještak saobraćajne struke, koji ističe da je loša infrastruktura glavni uzročnik velikog broja nesreća.

– Podaci nam govore da je osam posto od 100 hiljada stanovnika učestvovalo u nekoj saobraćajnoj nesreći. To je kao jedan grad. Uzroci su uvijek isti. Na prvom mjestu je brzina, koja nije adekvatna uvjetima na putu. Drugo je nepropisno pretjecanje, a na trećem mjestu je nesposobnost za vožnju. Tu je još i oduzimanje prvenstva prolaza – ističe Kovačević.

Da bi se ovakva crna statistika smanjila, Kovačević smatra da je neophodno hitno zabraniti vožnju vozačima koji izbjegavaju plaćati kazne.

– Moramo graditi autoputeve, brze ceste… Potrebno je označiti sva opasna mjesta. Nema alternativu gradnja gradskih obilaznica izvan velikih naseljenih mjesta – dodao je Kovačević.

Federacija BiH  

Prema BIHAMK-u, najrizičniji putevi u FBiH su magistralna cesta M-17, odnosno dionica od Zenice do Maglaja, zatim dionica Doboj – Lukavac te Jablanica – Mostar, Bugojno – Gornji Vakuf i Bosanska Krupa – Bosanska Otoka.

Najopasnije ceste

Preduzeće “Putevi RS” označilo je 24 mjesta u tom entitetu kao crne tačke, a najopasnije su dionice Ljubogošta – Pale, put od Zvornika u pravcu Osmaka, a posebno je kritična relacija od Banje Luke ka Prnjavoru. Svi ulazi u Doboj i izlazi iz njega smatraju se izuzetno opasnim.

 

 

Ceste u Bosni i Hercegovini godinama su među najsmrtonosnijim u Evropi i to prema istraživanjima međunarodnih organizacija, ali i prema istraživanju Bosanskohercegovačkog auto-moto kluba (BIHAMK). U novom BIHAMK-ovom izvještaju za 2018. godinu, stopa smrtnosti bila je takva da su 72 osobe poginule na milion stanovnika, što je iznad prosjeka u Evropskoj uniji (EU), gdje se bilježi 49 poginulih na milion stanovnika.

Gepostet von CRNA Hronika BIH am Samstag, 20. April 2019

 

 

 

 

(VIDEO) Smrtonosne bosanskohercegovačke ceste

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79