A svi će iz BiH u Njemačku: Pod jednim krovom učenici dvije medicinske škole uče na različitim jezicima
U Srednjobosanskom kantonu egzistira sedam medicinskih škola, od kojih su dvije u općini Gornji Vakuf/Uskoplje. I obje su pod istim krovom, u istoj školskoj zgradi. Razlikuju se po tome što jedna radi po planu i programu na hrvatskom, a druga na bosankom jeziku. Ima li razlike ako bolesnike njeguju na hrvatskom ili bosanskom jeziku? Posebno ako se zna da će ovi medicinari put Evrope i s bolesnicima razgovarati najčešće na njemačkom jeziku.
U jednoj zgradi su dvije škole – Srednja škola Uskoplje i Mješovita srednja škola Gornji Vakuf. I u njima, između ostalog, dvije medicinske škole u koje se ulazi na troja vrata i izlazi na isto toliko. Ona u Srednjoj školi Uskoplje školuje već četvrtu generaciju medicinara i pohađajuju je učenici obje nacionalnosti.
“Kod nas su već izišle tri generacije, odnosno četiri generacije medicinske škole, pretprošle godine smo imali dva razreda, djeca su bila i hrvatska i bošnjačka, znači miješani su bili odjeli. Međutim, evo, sad susrećemo tu djecu, većina dolazi po nastavni plan i program da bi se mogli zaposliti u inozemstvu”, kaže Luca Boškić, direktorica Srednje škole Uskoplje.
Prije dvije godine i Mješovita srednja škola Gornji Vakuf, nakon provedenih anketa i pritiska roditelja, odlučila je pokrenuti medicinsku školu, koja je trenutno jednonacionalna. Uz interes roditelja i djece, koja, umjesto ostanka, znaju da se školuju za evropsko tržište, razlog za otvaranje škole je i očuvanje radnih mjesta.
“Došli smo u situaciju da neki moji zaposlenici gube normu, onda sam se ja malo unijela u ispitavanje nastavnog plana i programa medicinske škole, pa sam vidjela da tamo ima dobar dio časova općeobrazovnih predmeta”, istakla je Selvedina Begović, direktorica Mješovite srednje škole Gornji Vakuf.
Iako i prosvjetni radnici smatraju da je ovo nepotrebno, da siromašna Bosna i Hercegovina školuje kadar za tržište EU, njih niko i ne pita. Jer novcem poreznih obveznika finansira se sedam medicinskih škola, očigledno zbog glasova biračkog tijela, čije se želje na taj način ispunjavaju.
“Evo, ja mislim da mi ne trebamo toliko medicinskog kadra i moja intencija je bila ove godine da ne upišemo uopće taj smjer, to zanimanje. Međutim, mi svake godine radimo polazne ankete u OŠ, koje provedemo u četvrtom mjesecu – i to su želje i pozdravi, što bi moja starija kolegica rekla”, dodala je Boškić.
Razlika između ove dvije škole u Gornjem Vakufu/Uskoplju je u jeziku i nastavnom planu i programu. Ona u Uskoplju ima više praktične koju objektivno, ako žele provesti u bolnicama, onda moraju do Bugojna, Travnika ili Nove Bile. No, činjenica je da se i ove školske godine na području Srednjobosanskog kantona najviše učenika upisalo u sedam medicinskih škola.
