Kazne za kampanju i prije nego počne: Jasno jačaju kapaciteti CIK-a kao nezavisne institucije

Izmjene i dopune Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koje je u srijedu nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, podrazumijevaju povećanje kazne za političke subjekte do 30.000 KM, a za angažovane u izbornoj administraciji do 1.000 maraka.

PROVODLJIVA RJEŠENJA

Centralnoj izbornoj komisiji BiH date su šire ovlasti, pa ih CIK može i brisati s izbornih lista, odnosno onemogućiti im učestvovanje. Politički subjekt može biti kažnjen, između ostalog, ako ometa skup druge političke stranke, spriječi novinara da obavi posao u skladu s pravilima profesije i izbornim pravilima, obeća novčanu nagradu ili drugu materijalnu korist s ciljem dobijanja podrške birača ili prijeti pristalicama druge stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata. Politički subjekt će biti kaženjen i ako podstakne na glasanje lice koje nema pravo glasa… Posebno je zabranjena i politička kampanja prije njenog službenog početka, a to je razdoblje od mjesec prije izbora.

Schmidt je izmijenio član 2.15 Izbornog zakona, u kojem sada piše da “ako se ne izvrši imenovanje novog ili zamjenskog člana općinske izborne komisije u zakonskom roku, CIKBiH može izvršiti njihovo imenovanje”.

CIK je dobio i ovlaštenja da ukloni imena kandidata sa kandidatske liste ako se utvrdi da je kandidat lično odgovoran za povredu. Može da poništi ovjeru političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata, kao i da zabrani angažiranje određenog lica za rad na biračkom mjestu, u Centru za birački spisak, u OIK-u, u centrima za brojanje ili drugoj izbornoj komisiji uspostavljenoj u skladu sa članom 2.21 ovog zakona.

U vezi sa navedenom odlukom, CIK je jučer usvojio i zaključke prema kojim se zadužuju službe u Sekretarijatu CIK-a BiH da provedu određene aktivnosti do stupanja na snagu izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH.

Predsjednik CIK-a Suad Arnautović naglasio je da je visoki predstavnik Schmidt obavio konsultacije sa CIK-om BiH, što je izuzetno bitno, jer sva rješenja koja se donesu trebaju biti i provodljiva.

– Ova rješenja su itekako provodljiva i ovaj CIK ima kapacitet da ih dosljedno provede. Raduju nas izmjene Izbornog zakona BiH do kojih je došlo odlukom visokog predstavnika, kazao je Arnautović, ističući žaljenje što se te izmjene nisu donijele u redovnoj proceduri u PSBiH.

Podvukao je da se izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH jasno jačaju kapaciteti CIK-a kao nezavisne institucije.

– Prvi put se u fokus stavljaju najodgovornije osobe u političkim strankama, a to znači predsjednici političkih stranaka. Oni će biti u fokusu odgovornosti za kršenje Izbornog zakona BiH i etičkih principa koji bi trebali biti svojstveni svakom izabranom, imenovanom i postavljenom javnom dužnosniku, naglasio je Arnautović.

IZAZOV ZA KOMISIJU

Član CIK-a Željko Bakalar istakao je da je Schmidt zabranio nosiocima izvršnih funkcija zloupotrebu javnih sredstava u izbornoj kampanji.

– To je nešto što je bio generalni zahtjev i nevladinog sektora i javnosti u BiH, ali je veliki izazov za SIP, s obzirom na to da takve vrste postupaka naše službe i mi nismo provodili do sada, rekao je Bakalar.

Dodao je kako je potrebno uraditi analizu koji kandidati su nositelji izvršnih funkcija, kako bi CIK po prijavama ili službenoj dužnosti mogao voditi postupke.

CIK je jučer imenovao Gorana Miškovića za direktora Glavnog centra za brojanje, a zamjenici su Ermin Kos, Adi Agić i Bojan Simović.