FBiH i RS se takmiče ko će prije do najniže plaće od 1000 KM
Bosna i Hercegovina suočava se s izazovom niskih minimalnih plaća koje često nisu dovoljne za osnovne potrebe građana. Rasprava o povećanju minimalnih plaća postala je jedna od čestih tema u zemlji, s oba entiteta – Federacijom Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj – nastojeći poboljšati standard radnika. Iako je povećanje minimalnih plaća korak u pravom smjeru, postavlja se pitanje hoće li to donijeti stvarne promjene u životima građana.
Federacija Bosne i Hercegovine planira povećati minimalnu plaću na 1000 maraka od 1. januara 2024. godine. No, Republika Srpska također razmatra povećanje minimalne plaće kako bi ostala konkurentska. S obzirom na postojeće izravne opterećenje na rad, koje iznosi više od 41 posto u Federaciji BiH, takvi potezi mogli bi privući radnike i investitore, ali postoje i izazovi koji se moraju riješiti.
Povećanje minimalnih plaća ima svoje prednosti, no ne smije se zaboraviti na potrebne reforme. Jedna od najvažnijih promjena je uračunavanje do sada neoporezivih naknada u plaće. To će omogućiti radnicima veće plaće, ali također će poboljšati ukupna primanja radnika ako se prateći zakoni i propisi pravilno prilagode.
Ključna stvar je postići ravnotežu između poboljšanja uvjeta za radnike i očuvanja poslovnog okruženja. Poslodavci tvrde da će automatsko povećanje minimalnih plaća dovesti do propasti hiljade radnih mjesta i kompanija. No, mnogi smatraju da je bolje riskirati takav scenarij nego ostati u uslovima gdje su plaće ponižavajuće i gdje mladi, visokoobrazovani građani napuštaju zemlju u potrazi za boljim prilikama.
Osim povećanja plaća, postoje i drugi faktori koji igraju ulogu u privlačenju radne snage i investicija. Potrebne su promjene u zakonodavstvu o doprinosima i porezima, kao i u propisima koji se tiču dobiti. Iako postoje planovi za reforme, njihovo provedba i prilagodba sistema mogli bi potrajati, a promjene će se mogle osjetiti tek tokom ljeta 2024. godine.
