Ekolozi se bore s otpadom kako bi zaštitili Neretvu
Deponija Uborak, koja se otvorila još 1970-ih godina, postala je simbol ekološke katastrofe u regiji. Ova deponija, koju okolno stanovništvo naziva “deponija smrti”, trebala se zatvoriti 2024. godine prema odluci Federalnog ministarstva za okoliš i turizam.
Međutim, deponija se i dalje širi, a ekolozi upozoravaju na ozbiljne posljedice po okoliš, posebno po rijeku Neretvu.
Procjenjuje se da otpadne vode s deponije Uborak zagađuju rijeku Neretvu. Aktivisti poput Omara Hujdura tvrde da je potok Sušica, pritok rijeke Neretve, zagađen otpadnim vodama iz deponije, što je rezultiralo čestim pomorom riba.
Uprkos odluci o zatvaranju, očekuje se proširenje deponije Uborak zbog nedostatka alternative za odlaganje otpada. Ministarstvo je uvjetovalo zatvaranje otvaranjem nove deponije na drugoj lokaciji, no to rješenje još nije pronađeno, pa se deponija Uborak i dalje širi.
Aktivisti poput Omara Hujdura bore se protiv zagađenja, ali nailaze na prepreke u političkom sistemu. Iako je postao zastupnik u skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona, Hujdur se suočava s ograničenjima u nadležnosti kantonalne vlasti za upravljanje deponijom.
Grad Mostar, kao vlasnik deponije, ima ključnu ulogu u rješavanju problema, ali su aktivisti optužili vlasti za opstrukciju njihovih napora.
Građani su se organizirali protiv zagađenja, ali su se suočili s pritiscima i prijetnjama.
