Ogroman pad u proizvodnji struje: Da li nas očekuje novo poskupljenje?
Pad u proizvodnji električne energije ukazuje na teškoće s kojima se suočava bh. energetski sektor. Postavlja se pitanje hoće li električna energija i dalje biti vodeći izvozni proizvod zemlje ako se trendovi nastave. Ipak, postoje naznake rješenja.
Uprava Elektroprivrede predlaže povećanje cijene električne energije za građane, ali ističe i potrebu za maksimalnim iskorištavanjem hidropotencijala. Uprkos tome, većina električne energije i dalje dolazi iz termoelektrana, što čini zemlju ranjivom na fluktuacije cijena goriva.
Direktor Sanel Buljubašić ističe nužnost izgradnje novih hidroelektrana, posebno na rijekama Drini i Bosni, kako bi se osigurala stabilnost snabdijevanja. Međutim, planovi nailaze na snažan otpor stanovništva, posebno prema mini hidroelektranama.
Aktivisti za zaštitu okoliša, poput Roberta Oroza iz Eko Gotuša Fojnica, ističu važnost rješavanja pitanja kao što su upravljanje vodama na rijeci Drini i Buškom jezeru, koje se trenutno koriste od strane susjednih zemalja.
Kritike također dolaze i od strane ekologa poput Anesa Podića iz Eko akcije, koji upozorava da se preveliki fokus stavlja na hidroelektrane, dok se potencijal obnovljivih izvora poput solarnih i vjetroelektrana ne iskorištava u dovoljnoj mjeri. Smatraju da je potencijal BiH za solarnu i vjetroelektranu energiju znatno veći od trenutne potrošnje.
Osim toga, problematično je i zakonodavno okruženje. Zakon o koncesijama je decentraliziran, što otežava izgradnju infrastrukture za obnovljive izvore energije.
