Ako imate račun za struju od 50 do 80 KM, poskupljenje će biti do 9 KM

Od njegovog dolaska na čelo Elektroprivrede BiH ovo preduzeće je u fokusu javnosti kako dugo već nije bilo. I to po negativnom što se dešava u i oko preduzeća.

Propaganda bivše vlasti i glasni kritičari kreirali su mnijenje po kojem je Elektroprivreda BiH bila stabilni gigant sve dok nije došao on.

O tome, najavljenom poskupljenju struje, odnosno uvođenju blok tarifa, budućnosti i zelenoj energiji za Raport govori vršilac dužnosti direktora Elektroprivrede BiH dr. Sanel Buljubašić.

Krenuli smo od onog najaktuelnijeg i za građane najvažnijeg. Koliko će ljudi plaćati skuplju struju i koliko je to skuplje?
60 posto domaćinstava neće osjetiti poskupljenje

“Mi smo zvanično pokrenuli tarifni postupak onako kako smo najavljivali – kroz tri blok tarife: zelena, plava i crvena tarifa. Ono što je važno napomenuti jeste da je cilj ovog postupka ušteda električne energije. Zatekli smo jako tešku situaciju u rudnicima, imali smo jako niske količine uglja na depoima. To smo uspjeli popraviti, sad imamo 200.000 tona uglja. Dugo godina nisu bile te količine na depoima i napravili smo korektan odnos sa rudnicima.

Zašto onda tarife? Pa da štedimo energiju, bar ovaj period 2024-2026. Moramo jasno reći da u našim planovima 430.000 domaćinstava, odnosno 60 posto korisnika neće osjetiti potrošnju, odnosno oni koji troše do 268 KWh u mjesecu.

Sljedeća, plava tarifna grupa je 37 posto i tu je 50 posto domaćinstava koji imaju od 50 do 80 KM i u okviru tih računa poskupljenje će biti od 1,20 do 9 KM. Kada to podijelimo na 30 dana, to je zanemarivo. I imamo oko 2,8 posto onih koji su u crvenoj blok tarifi, ali oni su i zanemarivoj količini. Znam da se oni apostrofiraju, ali moramo štedjeti energiju”, rekao je Buljubašić.
Buljubašić: Moramo štedjeti električnu energiju (Foto: Raport)

On je kazao da su građani zabrinuti i zbog toplotnih pumpi, koje se sve više koriste zbog cijena plina i drugih vrsta ogrjeva.

No, Buljubašić kaže da je lično izučio taj segment.

“Ja sam analizirao potrošnju toplotnih pumpi. Jedna firma iz Živinica ima jednu jasnu kalkulaciju. Ugrađeno je 100 i više pumpi i utrošak električne enegije po kvadratu zagrijavanja prostora 1 – 1,20 KM po kvadratu. To je ispod svake cijene po kvadratu i centralnog grijanja. Mi još uvijek ostajemo ispod te cijene zagrijavanja prostora. Mi moramo štedjeti električnu energiju jer imamo ovakvo stanje u rudnicima, imamo stare termoelektrane…”, istakao je Buljubašić.

No, blok tarife uvela je ranije i Vlada RS i njen je prijedlog oborio Ustavni sud RS pa su morali praviti doradu. Mnogi smatraju da i Elektroprivreda BiH ulazi u diskriminaciju potrošača. Buljubašić smatra da nema ništa sporno.
Nema diskriminacije u blokovskoj tarifi

“Nema diskriminacije jer svi imaju priliku da budu u jednoj, drugoj i trećoj tarifnoj grupi. Ako je to diskriminacija, pa zašto onda imamo jeftinu i skupu tarifu? Mi smo bili na razgovoru u leguratoru, imamo pravilnik po kojem smo ovo napravili. Kako će FERK odlučiti, ne znam, nadam se da će nam odobriti. Njihov rok je 60 dana.

Nemam sumnju da kršimo Ustav s ovim, jer podnosimo zahtjev u skladu sa aktima FERK-a”, ističe on.

Buljubašić ne bi da govori o tome koliko bi Elektroprivreda BiH trebala ‘zaraditi’ od novog načina obračuna.

“Zavisi hoće li na uopće odobriti i zavisi kada ćemo krenuti i hoće li građani štedjeti električnu energiju, što je cilj.

Ako dobijemo zeleno svjetlo od FERK-a, mi već odmah krećemo s novim obračunom. Dakle, već idući račun nakon odluke stigao bi po novom obračunu”, rekao nam je Buljubašić.

Postavlja se i pitanje zašto građani koji kupuju struju od Elektroprivrede BiH plaćaju skuplje zbog gubitaka, a građani koji struju kupuju od Elektroprivrede HZHB nisu kada je ova kompanija bila u minusu.
Buljubašić: Kad sam preuzeo, već je bio gubitak od 67 miliona KM

“Poslovno – Elektroprivreda HZHB je bazirana na hidroelektranama, a mi takve energije imamo nešto više od 20 posto. Ostatak je termopotencijal i tu nam cijene dosežu 85 eura po megavatu. Vlada je povećala i cijene uglje za rudnike. Oni su imali sušan period pa i takav rezultat. I Elektroprivreda RS ima 50 posto hidropotencijala. Ali, svaka ova firma ima svoje poslovne politike i svoje troškove. Ako uzmete fiksne nakande, vidjet ćete da Elektroprivreda ima daleko niže od druge dvije”, navodi Buljubašić.

Pitamo ga i da li je on uspio za šest mjesecu ‘urušiti stabilni sistem’ koji je neko ‘ostavio’ iza sebe. Nasmijao se.

“Postoji dokument koji je prethodna uprava dostavila ranijoj Vladi FBiH 31. januara 2023. godine u kojem obavještavaju ministra i tadašnjeg premijera da Elektroprivreda BiH do kraja 2023. godine planira gubitak od 90 miliona KM.

Mi kada smo došli 24. 8. 2023. godine, odmah smo pristupili izradi plana uzimajući u obzir taj dokument. Tad je već, dakle za devet mjeseci, gubitak bio 67 miliona KM. Naša projekcija je bila da gubitak do kraja godine bude 79 miliona. Ali šta se desilo pa je gubitak bio 141 milion? Nismo znali, a nismo mogli ni vidjeti kroz dokumente, jesu odlivi za investicije koje nisu realizirane. I ono što naglašavamo – da do kraja godine Elektrprivreda mora kupiti energiju. I mi smo morali kupiti struju za 25 miliona KM. Uštedjeli smo, a to će se vidjeti u izvještaju, 16,1 milion KM. Na svojim platama, zahvaljujući našim radnicima. Uspjeli smo podići rudnike i ako nastavimo ovako, ovako kompanija može računati na finansijsku stabilnost, ali i energetsku”, naveo je Buljubašić.

Šta je s Blokom 7 u Tuzli?

“Ne možemo dati kompletne informacije jer su neki postupci u toku i moramo biti oprezni. Ugovor je potpisan 2019. godine, rok za izgradnju je bio 56 mjeseci. Mi smo došli 2023. godine i nije počela gradnja i zatekli smo treći opomenu. Mi smo poduzeli sve pravne korake da se zaštitimo. To je ono što mogu reći. Treba li odustajati ili graditi – to su odluke koje treba da donese Vlada FBiH. Ali, 2026. godine nam dolazi C kupon ili opterećenje energije koja je proizvedena u termopostrojenjima, prema važećim cjenovnicima na svaki megavat imate dodatne troškove od 50 do 100 eura. Da li će to biti isplativo, pitanje je!”, ističe on te dodaje:

“Evo vam primjer Slovenije. Nedavno smo bili i posjeti termoelektrani Šoštanj. Ona je relativno nova i radi samo 2 mjeseca tokom godine zbog tih C kupona”.
Problem sa novim projektima

Buknuo je posao sa solarima, sve više privatnih kompanija pravi ogromna postrojenja. I Elektroprivreda bi, ali imaju gomilu kočnica.

“Imamo problem sa javnim nabavkama i imamo jako tešku prohodnost za dozvole. Što je nepojmljivo za preduzeće koje je od strateškog interesa. Imaju tu različiti propisi, svaki kanton ima svoj prostorni plan, ne znam šta je s federalnim. Mi ako nismo u prostornom planu, ne možemo graditi.

Evo vam primjer. Mi imamo vjetropark Podveležje gdje imamo koncesionu naknadu za ogromnu površinu, gdje imamo infrastrukturu i želimo ispod vjetroparka da gradimo solare. Ali nismo u prostornom planu HNK. Sad kroz javnu raspravu pokušavamo da nas ubace i da to gradimo. Ako govorimo o strateškim projektima, a ovo jeste, očekujemo da imamo podršku.

Mi smo prošle sedmice donijeli odluku da pokrećemo fotonaponsku elektranu od 45 megavata na našem rudničkom područuju u Gračanici. Mi planiramo i vjetroelektranu Vlašić, vjetroelektrana Bitovnja, hidroelektrana Bitovnja i Ustikolina. Kako doći do toga? Uz ovakve zakone, jako teško. Neću reći da su ranije uprave bile nesposobne, ali nismo izgradili dovoljno. Ako je hidroelektrana Ustikolina strateški interes FBiH, hajmo donijeti zakon za to i da se gradi kao Koridor Vc. Ako Elektroprivreda bude tu sama radila, to će ići jako teško i sporo. Dakle, treba usvojiti zakon”.

On kaže da je to predložio i premijeru Nerminu Nikšiću i da za to ima podršku od Vlade FBiH.
‘Nedostaje nam berza za električnu energiju’

Buljubašić ističe da BiH nedostaje i berza električne energije.

“To nam jako nedostaje. Nas optužuju da neke viškove prodajemo preko srbijanske berze. Evo i to je pokrenuto, jer ne treba samo nama ta berza, nego svima. Pa u BiH posluje 20 kompanija koje se bave prodajom električne energije, hajmo to napraviti pa da prodajemo preko naše berze električnu energiju”, naveo je Buljubašić.

Rudnicu su već godinama žarište i problem za Elektroprivredu, prije svega socijalni. Dugo su se problemi gurali pod tepih, ali sad sve dolazi na naplatu.

“Tako je, sad nam sve dolazi na naplatu. Prošle godine je sve došlo na naplatu. Jer nema više rokova, jako niski depoi uglja, male količine proizvodnje. Ali ima pomaka. Mi smo u RMU Zenica u tišini zbrinuli 200 radnika. Do sada to niko nije smio. Napravili smo dogovor i rekli su nam da im treba program zbrinjavanja radnika. To je bilo za 199 radnika i zbrinuli smo ih. Platili obaveze i otpremnine. Neki su otošli u penziju, neki nažalost na biro za zapošljavanje. Ali nije bili pobune. Dogovor je sve. Mi smo njima rekli da rudari moraju živjeti od svoje tone uglja.
U Zenici više nama uglja, zbrinuli smo 199 rudara

Nismo mi njima kupili novu opremu, oni su sa istom opremom iskopali više uglja. Ali u Zenici to više nije slučaj. Oni sad rade analizu da vidimo šta s tim rudnikom.

Tamo više nema uglja da se iskopa. On je ekonomski neizdrživ jer nema dovoljno uglja, a ni kvaliteta. To je problem. Ali, prvi put je uz rudare i Elektroprivredu stala i Vlada FBiH. Jer mi to ne možemo sami, u orkuženju to rade vlade”, naveo je Buljubašić.

Kritizirane su sve uprave da ugalj kupuju od privatnih kompanija. Buljubašić kaže da to nije isplativo, ali da se moralo tako raditi.

“Da budem iskren, ako pričamo o isplativosti – to nije za nas isplativo. Ali isto tako, u prethodnoj godini smo bili primorani da kupimo 400.000 tona uglja. Od drugih, odnosno trećih lica jer nismo imali dovoljno. Dogovorili smo isporuku energije, i sad je na vama hoćete li je kupovati na berzi ili ćete kupiti ugalj pa praviti po višoj cijeni.
Buljubašić: Do 2050. preći na ‘zelenu energiju’

U narednom periodu, nadam se da nećemo morati kupovati i da ćemo to moći zatvoriti s našim rudnicima. Mi smo skoro raspisali tender za kupovinu 200.000 tona lignita po cijeni 7,8 KM. Ali niko se nije javio. Pitanje je, ako raspišemo sutra ponovo, da li će se neko prijaviti. Dakle, bez stabilnosti naših rudnika nema sigurnosti. Nemojte da se pouzdajemo u treća lica”, govori dr. Buljubašić.

A, kako ćemo onda preći na zelenu energiju, na šta smo se obavezali i potpisom na Pariški sporazum.

“Prema onome što smo potpisali, mi se obavezali da ćemo do 2050. godine prestati koristiti ugalj. Ovaj tempo koji sad imamo je jako spor. Mi smo u zaostatku. Ako nešto užurbano ne uradimo na zakonskim propisima koji će nam omogućiti izgradnju postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije, onda debelo kasnimo. Zato tražimo zakone. Naša percepcija je da to moramo raditi iz kredita, jer mi to ne možemo iz vlastitih kapaciteta. Da čekamo dok Elektroprivreda BiH to mogne, gubimo vrijeme. Privatna lica su nas već prevazišla u nekim stvarima, solarima. Mi ćemo se bazirati na vjetroelektrane i hidroelektrane”, naveo je Buljubašić.

Na kraju ga pitamo da li je pri dolasku zatekao neke procese koji imaju indicije ili elemente krivičnog djela i da li je to prijavio.

“Nismo ništa prijavljivali niti sam ja imao na uvid takve radnje. Mi smo podvukli crtu i nastavili da radimo. Prošlost analiziramo da vidimo gdje su bile neke greške, da ih popravljamo”, zaključio je Buljubašić u razgovoru za Raport.

Na kraju nam je otkrio da će se prijaviti i na konkurs za generalnog direktora Elektroprivrede BiH koji je nedavno raspisan.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79