Ako se virus ovako ponaša na toploti, šta nas tek onda čeka kada bude hladno i kada virusi “divljaju”
“Sunce ubija korona virus”, “Kad dođu prvi sunčevi zraci sve će nestati” – prethodnih mjeseci često smo slušali ovakve i slične izjave. A onda je došlo ljeto i umjesto da svi pradahnemo od virusa, on je tek podivljao. A šta nas čeka na zimu, periodu koji inače pogoduje širenju virusa?
Ponašanje koronavirusa zaista je nepredvidivo i to naglašavaju kako naši, tako i svi svjetski stručnjaci. Nije bilo člana Kriznog štaba, ali ni ostalih domaćih i stranih naučnika i ljekara, kome je palo na pamet da bi virus mogao imati ovakav potencijal u lletnjim mjesecima.
Mnogi su, poput epidemiologa Predraga Kona navodili ćemo na ljeto imati sporadične slučajeve, a da je period godine za koji treba da se spremamo kasna jesen i zima.
I to je vrlo logično razmišljanje bazirano na iskustvima sa drugim virusima. Ipak, od toga nije ostalo ništa, pa je virus sada, na ljeto, čini se jači nego ikad.
No, šta je to što viruse čini još jačima zimi?
Virus se lakše širi zimi
– U ovom trenutku je jako teško da se kaže kako će se virus ponašati u zimskom periodu, ali ono što je jasno je da sa manjim zracima sunca rizik od zaraze je veći. Ja volim da kažem da za to nije uzročnik samo sunce već nedostatak vitamina D – objasnio je imunolog i profesor Medicinskog fakulteta u penziji Borislav Kamenov, prenosi Blic.
U oblastima umjereno kontinentalne klime sezonski grip i drugi oblici koronavirusa obično se šire zimi.
To je možda zato što je vazduh u hladnijim mjesecima uglavnom suh, kako u zatvorenom, tako i na otvorenom prostoru, a naučno je dokazano da suh vazduh pogoduje lakšem prenosu gripa.
A i imunitet nam je slabiji zimi.
Sa druge strane, naš imuni sistem je u prosjeku slabiji zimi – vjerovatno zbog manjka sunčeve svjetlosti i nižeg nivoa vitamina D.
Više smo u zatvorenom
Treća stavka zbog koje nam je teže zimi je to što kada je hladnije više vremena provodimo u zatvorenim prostorima i u gužvi.
Posebno su škole uporišta zaraznih bolesti – na primjer, pandemija svinjskog gripa u SAD značajno je popustila tokom školskih ljetnjih praznika i naglo je porasla kada su se učenici vratili u septembru u školu.
I upravo na imunom sistemu i njegovom slabljenju se zadržao i profesor Kamenov.
On objašnjava da ne vjeruje da se sam virus promijenio, već da se promijenio put prenošenja virusa.
Na proljeće su se ljudi više pridržavali zaštitnih mjera, komunikacija je bila manja. Danas su se stvari promijenile, rođendani, žurke, utakmice dovele su do većeg prisustva virusa u populaciji, samim tim i više oboljelih u mlađoj populaciji – kaže Kamenov.
On naglašava da je moguće da će zimi biti ozbiljnija situacija, te da hladnoća nosi rizike, ali da i ljeti i zimi postoji jedan problem na koji se ne obraća mnogo pažnje.
Njavažnije je jačanje imuniteta
– Na prvom mjestu su mjere i prevencija, smanjivanje kontakata, onda i ljeti i zimi nema problema iako je veća šansa da se upravo zbog imunog sistema virus više prenosi zimi. Ali, daleko najvažnija stvar je jačanje imunog sistema. Svi ljudi koji su se zarazili imali teže kliničke slike su imali oslabljen imuni sistem – kaže Kamenov i dodaje da komorbiditeti utiču, ali često se desi da ljudi sa komorbiditetima ojačaju svoj imuni sistem i prođu samo sa blažim oblicima bolesti.
Kamenov kaže da ako nije urađen “domaći zadatak” i ljudi ne pripreme svoj imuni sistem, vrlo je lako da ga bolest napadne i da ima teže oblike bolesti koje god da je godišnje doba u pitanju.
