U Bosni i Hercegovini sistem Amber Alert još nije zaživio iako tehnički preduslovi postoje, kao i zakonodavni okvir.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH krajem februara usvojio je inicijativu, kojom se zadužuje Savjet ministara BiH i nadležno ministarstvo da u roku od 60 dana, omogući uvođenje u upotrebu javnog sistema obavještavanja o nestanku djece. Ima li spremnosti za iskorak na ovom planu?
Pitanje uspostave ‘Amber alert’ sistema u Bosni i Hercegovini, iako više puta aktuelizirano, do sada je završavalo tek na inicijativama. Iz nevladinog sektora, također, zagovaranja nije manjkalo, piše BHRT.
“Od policije Brčko distrikta smo dobili odgovor. Razgovarala sam i sa predstavnicima federalnog ministarstva unutrašnjih poslova i sa predstavnicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske. Međutim, nemamo još da kažem jasno stanovište koji su to razlozi”, kaže Aleksandra Marin-Diklić, Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH.
Iz Centra za sigurni internet navode da već imaju potpisane protokole sa entitetskim nivoima vlasti koji će biti nadležni za implementaciju uspostave sistema Amber Alert.
“Amber alert će se realizirati tragom potraga, a potrage se zapravo pokreću sa najnižeg nivoa policijskih struktura tako da će zapravo entitetske vlasti biti nadležne za implementaciju ovog mehanizma u Bosni i Hercegovini.”, kaže Amela Efendić, Centar za sigurni internet.
Novost je ipak da je i ova tema, tvrde upućeni, pristigla na dnevni red sjednice Vijeća ministara BiH.
“To je bilo na Vijeću ministara prošle sedmice i mi smo kao Ministarstvo zaduženi da obavijestimo u roku 30 dana Savjet ministara o mogućnosti realizacije Amber alert sistema u Bosni i Hercegovini. Tu je ključan odgovor policijskih agencija jer je dobar dio nadležnosti vezan za ovu temu upravo na njima”, govori Dobrica Kucalović, Ministarstvo sigurnosti BiH.
Iz Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova ističu da su ispunjeni svi tehnički preduvjeti za uspostavu ovog sistema. Američka amabasada u Bosni i Hercegovini također će pružiti finansijsku pomoć prilikom uspostave i implementacije.
“Telekomi imaju te tehničke mogućnosti, da uspostave veze sa televizijskim, radio stanicama i autoputevima, ali to su sitnice. Kad bi krenuli danas, za 3 mjeseca bi bila testna faza, a za 6 mjeseci bi bila operativna faza”, kaže Saša Petrović, inspektor FUP-a.
S obzirom na mali geografski prostor i nedostatak jezične barijere, sagovornica BHRT-a smatra da je važno uvesti ovakav sistem jer smo svjedoci sve češćih objava na društvenim mrežama u kojima građani traže nestale osobe.
“U samoorganiziranju može, prvo doći do različitih zloupotreba, a drugo širenja informacija koje su netačne i neprovjerene što dodatno otežava samu istragu”, kaže Anesa Vilić, aktivistkinja.
Iz Centra za sigurni internet smatraju da čak i ako nam je u interesu da sistem bude brzo uspostavljen on, prije svega, treba biti adekvatno uspostavljen kako bi bio maksimalno efikasan.
“Nije to nešto što se uspostavlja preko noći i nije to nešto što se treba ishitreno uspostaviti, a da zatim ne funkcioniše na adekvatan način ili da ne bude pokrenuto onda kada je to prijeko potrebno i odmah u trenutku kada se tako nešto desi.”, govori Amela Efendić, Centar za sigurni internet.
Komplicirano je, ali nije nemoguće. Dodaju i da je zastupnička inicijativa vjetar u leđa institucijama, ali i naznaka da tragedija ne smije biti motivacija za uspostavu ovog sistema.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
