Bogataši i sirotanovići: Priča kako su rudari kopali za svoj crni hljeb i administrativnu pogaču

Uprave rudnika, njih sedam, koje su u koncernu EPBiH, godinama su uništavale rudnike. Dok su rudari u jamama kopali, uprava ih potkopavala i finansijski uništavala. Valjalo je kopati i podmiriti administraciju koju većinom čine rođaci, amidže, daidže, kumovi, prijatelji a posebno je valjalo finansijski dobro zbrinuti stranačke kadrove koji su poput satelita instalirani u administraciju rudnika. Nove mašine uništavali da bi privatnicima pogodovali, finansijski interes pojedinaca bio je iznad rudara i zakona. Dubioza veća od 900 miliona došla na naplatu. Sudbina rudara neizvjesna, niti su pod zemljom niti na zemlji. Priča kako su rudari kopali za svoj crni hljeb i administrativnu pogaču.

Sa mirnog prvomajskog protesta rudara ispred zgrade Vlade FBIH predsjednik Sindikata radnika Rudnika FBiH, Sinan Husić je poručio: “Nećemo prihvatiti da se donose odluke i rješenja da se preko noći preko hiljadu radnika iz rudnika uglja u FBIH iz sastava koncerna proslijedi na biroe za zapošljavanje.”

Svoj glas Sindikat radnika rudnika u Federaciji je digao protiv sistematizacije radnih mjesta u sedam rudnika Koncerna EP BIH kojom je procjenjeno da je prekobrojno 1500 radnika iz administrativnog sektora. EP BIH kroz proces restuktuiranja rudnika želi proizvodnju postaviti na prvo mjesto, maksimalno povećati zapošljavanje proizvodnih radnika i socijalno zbrinuti neproizvodne radnike. To je, u suštini, jedini efikasan način koji može spriječiti potpuni kolaps rudnika i cjelokupnog energetskog sistema.

“Mi smo i dalje opredjeljeni da nastavimo ovaj proces jer ovaj proces nema alternativu. U suštini ima, alternativa je propast, propast čitavog energetskog sistema i EP BiH i rudnika. Mi to ne možemo dozvoliti”, istakao je Admir Andelija, direktor Elektroprivrede BiH.

“Ja jednostavno ne smijem zamisliti drugi scenario koji bi bio omogućen da se ovaj ili sličan projekat, varajanta ovog projekta ne realizira. To bi značilo krah rudarstva, potpuni krah rudarstva koje je na svojim granicama bitisanja praktički već dugo vremena”, smatra Izet Žigić, predsjednik Nadzornog odbora Elektroprivrede BiH.

“Taj proces reorganizacije i restruktuiranja jeste prilika. Mi u skladu sa zakonskim propisima, u skladu sa pravima, prirodno je da se borimo za što kvalitetnija
rješenja, ali blokirat ga, zaustaviti i u potpunosti ga opstruirati nama znači kraj”, naveo je Husić.

Stavovi EP i Sindikata radnika rudnika potpuno različiti

No, u socijalnom dijalogu sve je išlo relativno glatko dok se nije došlo do problema rješavanja administrativnih, neproizvodnih radnika koji su godinama bili
samo finansijski teret rudnicima u kojima su vodili glavnu riječ. Stavovi EP i Sindikata radnika rudnika su potpuno različiti.

“Očigledno da smo imali neku deklarativnu podršku evo do ove faze. Kada smo došli do teških odluka, da počnemo govoriti ko je višak onda smo se podijelili evo na dva dijela. Mi, odnosno uprava EP, Nadzorni odbor i Vlada Federacije koja je i dalje na stanovištu da ovo nema alternativu, imamo na drugoj strani pokolebane sindikate i uposlenike koji smatraju da ovaj sistem treba ostati”, dodaje Andelija.

“Administrativni radnik u rudniku ili bilo gdje drugo u proizvodnom sektoru šta je u odnosu na administrativnog radnika u preglomaznom državnom aparatu. Jel on radnik drugog reda”, pita Husić.

Nezvanično, Sindikat radnika rudnika u Federaciji je promijenio stav iz straha od naglog gubitka članstva koje bi se moglo priključiti Samostalnom sindikatu
rudara u Federaciji, koji kontroliše Mirsad Kukić ,a koji je nedavno izgubio reprezentativnost na federalnom nivou.

“Sve mjere kroz program restruktuiranja kroz socijalni dijalog smo usaglašavali. Nisu baš sva ova rješenja samo rješenja EP. Neke stvari na zahtjev i na prijedlog sindikata smo korigovali. Zašto su oni promijenili stav u ovom trenutku ja to ne mogu da razumijem i da shvatim. Jedan od razloga može biti upravo taj neke unutar sindikalna ili međusindikalna borba koja jeste sada na snazi. I očigledno da je svaki član sindikata bitan ,a sindikat čine osim proizvodnih radnika i režijski radnici”, ističe direktor Elektroprivrede BiH.

“Jedini reperezentativan sindikat za oblast rudarstva u FBIH je Samostalni sindikat radnika rudnika FBIH i to su procesi koji neće stati ovih dana. Sigurno je da će i u narednom periodu određene strukture pokušati na sve moguće načine da razbiju dostignuti nivo jedinstva”, smatra Sinan Husić, predsjednik Sindikata radnika rudnika FBiH.

Za zbrinjavanje viška uposlenika određeno 125 miliona maraka

Sindikat radnika rudnika Federacije je predložio sporazum kojim se utvrđuje vremenski period i koncept restruktuiranja rudnika. Predložili su da se restruktuiranje izvrši na planu ljudskih resursa u vremenskom periodu 2021-2023. godine. Isključuju mogućnost proglašavanja tehnološkog viška i jednostrano stavljanje van snage ugovora o radu.

“Da taj proces restruktuiranja na planu ljudskih resursa se provede na jedan socijalno prihvatljiv način. Mi i danas dan smo potpuno svjesni činjenice da ovaj
projekat moramo dovesti do kraja, on nema alternativu”, dodaje Husić.

A Elektroprivreda već ima konkretan plan. Utvrđen je nacrt odluke o odobravanju pozajmice rudnicima Koncerna u iznosu od 125 miliona maraka.

“Za zbrinjavanje viška uposlenika je određeno 90 miliona maraka samo za uplatu doprinosa, PIO i nezaposlenost. Za zbrinjavanje 420 uposlenika rudnika koji su stekli ili će steći u 2021. godini pravo na penzionisanje to je dodatnih 16 miliona maraka samo za poreze i doprinose. Ostatak sredstava je namijenjen za stimulativne otpremnine i za jednu i za drugu kategoriju”, pojašnjava Admir Andelija. direktor Elektroprivrede BiH.

“To je novac koji bi u ovoj fazi zadovoljio potrebe onako kako zamišlja uprava EP i ti ljudi koji se bave tim projektom zbrinjavanja,zadovoljava”, naveo je Izet Žigić, predsjednik Nadzornog odbora EP BiH.

Sve to Sindikat, za sada, podržava.

“To je potpuno prihvatljivo. Mi nemamo namjeru to kriti da u rudnicima postoji određeni broj ljudi, određene grupacije koje iskazuju interes za sporazumni prekid ugovora o radu”, navodi Husić.

U narednom periodu Elektroprivreda želi da se funkcionisanje rudnika Koncerna fokusira na proizvodnju. Sve će o ovisiti o ispunjavanju plana proizvodnje i radnom učinku.

“Sve ove godine naši rudnici ne ispunjavaju planove proizvodnje. Tako da mi u suštini sva ta primanja i pri nadležnosti koje su omogućene uposlenicima rudnika nisu pokrivene proizvodnjom u rudnicima. Mi imamo konstantno neispunjavanje planova proizvodnje”, navodi Andelija.

“Da primarna proizvodnja bude na prvom mjestu, odnosno da to čime se rudnik bavi, a to je da proizvodi ugalj da stvara otkrivku, da doprinosi što bolje uslove za rad itd.”, dodaje Žigić.

“Nema tu spornosti ni za nas. Mi smo čak šta više ulazili u sukobe sa određenim grupacijama u rudnicima uglja u sastavu koncerna koje su znale u datom
vremenskom periodu kazati da one ne žele biti ovisne o proizvodnji i proizvodnim rezultatima”, kaže Husić.

Kako bi se povećao broj proizvodnih radnika i prekinula dosadašnja negativna praksa angažmana rudara privatnih kompanija u rudnicima, planirana je prekvalifikacija radnika koju će finansirati rudnici Koncerna.

“Mi nudimo sve alternative, prekvalifikacija, i ostanak sa radnim angažmanom unutar rudnika. Prekvalifikacija i prelazak u drugo zavisno društvo ili prelazak u
nova zavisna društva. Mi ćemo osnovati nova dva zavisna društva. Tu će skoro 300 uposlenika iz ovih rudnika preći u ta dva zavisna društva”, naveo je direktor EP BiH.

“To je jako dobra stvar. Čak šta više ono što nas raduje i što je pozitivan trenutak na terenu jeste da su radnici krenuli prije toga. Radnici su krenuli samoincijaivno u proces prekvalifikacije i dokvalifikacije”, ističe predsjednik Sindikata radnika rudnika FBiH.

EP BiH uložila više od 300 miliona maraka u modernizaciju opreme

Restruktuiranjem rudnika biće ukinuti i nepotrebni administrativni sektori koji su, čak, formirani samo zbog jedne osobe koja je dobijala enormnu plaću.

Admir Andelija, direktor EP BiH, ističe: “Novom reorganizacijom više nema sektora za zbrinjavanje, nema više nepotrebnog osoblja, nema neproizvodnog osoblja u mjeri u kojoj sada imamo. Postoje samo proizvodni radnici i servis proizvodnji koji je jedan vrlo uzak organizacioni dio.”

“Ne samo u Kreki, u svim drugim rudnicima ste vi imali situaciju pojava da imate sektor sa rukovodiocom sektora da u tom sektoru nemate nikog zaposlenog”, navodi Sinan Husić.

Od formiranja Koncerna do danas EP BiH je uložila više od tri stotine miliona maraka u modernizaciju opreme u rudnicima i značajno je poboljšala standard rudara. Samo za avanse rudnici su ukupno inkasirali oko 215 miliona maraka, od tog iznosa najviše novca, oko 130 miliona maraka, dobio je Rudnik
Kreka.

Sinan Husić, predsjednik Sindikata radnika rudnika FBiH, kaže:”Investirano oko 320 miliona maraka u opremu, da smo oko 200 miliona maraka uzeli iz EP kroz avanse u cilju redovnih isplata plata i ostalih naknada. Tako da postavlja se pitanje do kog vremena možemo biti tog kapaciteta da to radimo.“

“Davanje avansa za isplatu plaća, to je jedna ogromna suma novca koja je do sada data, praktički gotovo da je, govorim na nivou rudnika i koncerna, gotovo da je jednogodišnja proizvodnja unaprijed plaćena, koje nema”, ističe Izet Žigić, predsjednik Nadzornog odbora EP BiH.

Ukupni gubitak rudnika 2009. godine iznosio je oko 430 miliona maraka. Dvanaest godina poslije ukupna dugovanja i obaveze su duplo povećana, iznose oko 930 miliona maraka. Najveći dio se odnosi na tri rudnika. Ukupne obaveze i dugovanja rudnika Kreka su oko 360 miliona maraka, Rudnika Zenica oko 200 miliona maraka i Rudnika Kakanj nešto manje od 130 miliona maraka. Za katastrofalno stanje najodgovorniji su menadžmenti rudnika koji, praktično, nisu ništa učinili da se zaustave gubici, finansijska dubioza i agonija rudnika.

“Činjenica je da su naši rudnici neefikasni i neproduktivni, činjenica je također da naši rudnici godinama ne ispunjavaju svoje planove i gomilaju gubitke. Podatak da za prva tri mjeseca su rudnici skoro 17 miliona u minusu, a da je od toga skoro 15 miliona minus uzrokovan većim troškovima plata i naknada uposlenih u rudnicima govori u čemu je problem. Rudnici su reopterećeni administrativnim, režijskim i neproizvodnim radnicima“, kategoričan je Andelija.

“Jasno je i logično da je odgovornost na onome koje vodio te rudnike. Prevashodno je odgovornost na menadžmentu rudnika. Ako je iko kriv, menažment i po sili zakona, svakako su oni odgovorni, nije niko drugi“, rekao je Elvedin Grabovica, bivši direktor EP BiH.

Rudnicima prijeti stečaj

Zbog ogromnih gubitaka i dugovanja rudnicima prijeti stečaj. Takav scenarij mogu izbjeći samo hitnom reorganizacijom i restruktuiranjem.

“Mi stečaj u rudnicima možemo izbjeći, ali moramo biti svi na strani ove reaorganizacije. Ukoliko nismo svi na strani reorganizacije jedna od opcija je sigurno stečaj”, ističe Andelija.

“Reorganizacija, restruktuiranje je neophodno. Ukoliko se to ne desi ne da će doći do kraha rudnika i do stečaja rudnika, nego i sama EP može biti ugrožena i može ona doći u ozbiljne probleme ukoliko se tome ne pristupi koliko sutra“, dodaje Grabovica.

A da ne bi završili u stečaju neophodno je uvesti privremeni moratoriji na sva potraživanja od rudnika.

“Naš prijedlog jeste da se stavi moratorij na te tužbe kako bi se u jednom miru i na jedan socijalno prihvatljiv način za sve izvršila ova reorganizacija kako bi rudnici nakon te faze reorganizacije počeli da izmiruju tekuće obaveze i dio obaveza iz prethodnog perioda”, rekao je Admir Andelija, direktor EP BiH.

“Ako pokrenemo svi individulano određenu vrstu postupka koja će određeno stanje učiniti još težim mi nemamo nikakvih izgleda da prevaziđemo problematiku sa kojom se suočavamo. I mi moramo biti dio rješenja”, smatra Husić.

Bivši direktor Rudnika Kreka Osman Bleković, koji je uslovno osuđen na godinu i po dana zatvora zbog namještanja poslova firmi Junuzović-kopex, nije se odrekao svojih potraživanja. Tužio je rudnik i za period kada je on bio na čelu rudnika zbog neuplaćenih doprinosa. Na prvostepenu presudu rudnik se nije žalio, presuda je postala pravosnažna, nakon toga je Bleković pokrenuo naplatu, zbog čega je privremeno bio blokiran račun rudnika.

“Nevjerovatno je kako ljudi koji ostvare kroz rad u Kreki puno toga, realizuju osnovna egzistencijalna pitanja, obnašaju jako važne dužnosti,r ukovode i upravljaju i u datom trenutku kada više nisu u poziciji na kojoj su se nalazili donose odluku da krenu, maltene jednim dijelom, određenim aktivnostima u uništavanje tog rudnika“, navodi Sinan Husić, predsjednik Sindikata radnika rudnika FBiH.

Tužilaštvo Tuzlanskog kantona pokrenulo predistražne radnje

A Kreku je najviše uništavalo neracionalno poslovanje. Skoro nova oprema i mehanizacija koja je kupljena iz sredstava dokapitalizacije je uništavana, višemilionski vrijedne mašine su odmah po isteku garantnog roka rashodovane i planirane za prodaju kao sekundarne sirovine. Umjesto njih su angažovane slične mašine privatnih kompanija koje su na tim poslovina u rudnicima inkasirale višemilionske novce.

“Oprema i mehanizacija u najvećem dijelu ili uništena ili ne daje efekte zbog kojih je nabavljena. Mi smo se opredijelili da ovu opremu koja je sada tamo da ne
dozvolimo dalju devastaciju, uveli smo sistem jednomjesečne kontrole, vizulene fizičke opreme, izvještavanja po tome i dali smo nalog rudnicima da se ta oprema stavi opet u funkciju. Dali rudnicima nalog, direktorima rudnika da protiv odgovornih lica pokrenu prekršajne ili krivične postupke kod nadležnih institucija”, ističe direktor EP BiH.

„Mnoge mašine koje vrijede milione stoje gdje fali dio od 200-300 hiljada maraka, a zatim se za iste takve mašine daju se milioni koji rade za rudnike
privatnim kompanijama itd. Jasna je tu priča ko želi da vidi šta se dešavalo”, ističe Izet Žigić, predsjednik Nadzornog odbora EP BiH.

O svemu je upoznato Tužilaštvo Tuzlanskog kantona koje je pokrenulo predistražne radnje. Već ranije Tužilaštvo je započelo opsežne provjere koje se odnose na neracionalno angažovanje mašina privatnih kompanija u Rudniku Kreka u proteklih nekoliko godina. Federalni revizori su utvrdili da je 2018. godine, suprotno Zakonu o javnim nabavkama, Rudnik Kreka potrošio oko devet miliona maraka na angažovanje mehanizacije privatnih kompanija i oko dva miliona maraka na angažovanje radnika privatnih kompanija za redovne djelatnosti rudnika.

“Dolazilo je do toga da je odmah po isteku garancije za dređenu opremu, bagere, neke radne mašine dolazilo je do kvarova, čak i rashodovanja takvih mašina iako su stare tek nekoliko godina, a da dolazi do angažmana nekih drugih firmi, njihove mehanizacije, njihovih radnika”, rekao je Admir Arnautović, portparol Tužilaštva TK-a.

I Stručni tim Rudnika Kreka detaljno je analizirao rashodovanje mašina koje su kupljene iz sredstava za dokapitalizaciju. Konstatovali su da su skupocjene
mašine na površinskim kopovima Dubrave i Šikulje otpisivane odmah po isteku garantnog roka. Pojedine mašine su čak prestale da rade nakon deset dana od isteka garancije.Zaista je malo vjerovatno da su se defektovani kvarovi desili u periodu od deset dana, zaključili su stručnjaci.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79