Da li je voće i povrće koje jedemo zdravo, koliko tu ima hemije?

Prirodna hrana – voće i povrće, sadrži vitamine i sastojke koji se razvijaju prirodnim putem zbog čega su višestruko korisni za organizam i zdravlje, kažu istraživanja.

Voće i povrće igra vrlo važnu ulogu u prevenciji mnogih bolesti. Konzumiranje može smanjiti rizik od moždanog udara, kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, te čak i nekih oblika raka. Nutrijenti tj. korisne tvari za naš organizam i zdravlje u voću i povrću zajedno djeluju, i pokazano je da vitaminski suplementi jednostavno nisu jednako korisni za nas i naš organizam kao voće i povrće.

No postavlja se pitanje koliko je zdravo voće i povrće koje kupujemo na pijacama, u trgovinama ili tržnim centrima. Znamo li odakle dolaze te namirnice, koliko je potrošeno hemije da bi bile proizvedene i koliko sve to zajedno doprinosi našem zdravlju, ako dodamo i činjenicu da su cijene pojedinih proizvoda iznimno visoke. Primjera radi, kilogram trešanja košta 10 KM, jagode su na početku sezone bile 7 ili 8 KM, kilogram lubenice kreće se od 1 do 3 KM…

– Osnovni rizici i ono što postoji kao strah kod potrošača kada konzumiraju voće i povrće je da ne unesu toksične materije u formi ostataka pesticida, hemikalija, ali i ekoloških kontaminata. To je opravdan strah i bojaznost svih konzumenata kada je u pitanju voće i povrće. Zato kada je u pitanju konzumacija ovih vrsta namirnica, mi uvijek preporučujemo organsku hranu koju ako su u mogućnosti uzgajaju u svojoj bašti. Druga preporuka je da se kupuje organska hrana koja u sebi ne sadrži hemikalije.

Međutim ako ipak kupujemo, a kupujemo svi i na pijaci i u trgovini, od proizvođača koji su nepoznati, onda trebamo imati na umu da moramo konzumirati sezonsko voće i povrće koje je lokalno proizvedeno, nikako uvozno. Poreporuka je biti oprezan, provjeravati porijeklo, birati ako je moguće vlastitu proizvodnju, ali ako već konzumiramo od nepoznatih proizvođača, dobro isprati jer sve te aktivne supstance koje unosimo u organizam uništavaju probavu i nanose nam više štete nego koristi – kaže prof. dr. Midhat Jašić, profesor nutricionizma na Tehnološkom i farmaceutskom fakultetu u Tuzli.

Ističe da, nažalost, konzumiramo dosta uvoznog voća tokom cijele godine, kao što su narandže, banane, jabuke, kruške…

– Zato insistiramo na sezonskom voću i povrću i ako je moguće od lokalnih proizvođača. Ne sjećam se kada sam pojeo lubenicu da nije uvehla. Izgubila je svoju svježinu jer im se dodaju biljni hormoni kako bi brže sazrijevale. A kako ti biljni hormoni utječu na čovjeka, nije baš provjereno. Treba biti oprezan u konzumiranju lubenice.

Dalje, paradajz koji konzumiramo, na njemu je jako mnogo rađeno eksperimenata, urađena je genetska modifikacija paradajza. Takav paradajz ima manje benefita za zdravlje nego onaj domaći. Treba biti oprezan. Ne mogu reći da ga ne treba konzumirati, puno je benifita iz tog paradajza, pogotovo flavonoidi. Ali ako je moguće kupiti kod lokalnog proizvođača paradajz, neka to uvijek bude prva opcija. Zbog promjene načina života, mijenja se i način proizvodnje. Preporučujem konzumiranje jagoda, malina kupina, naročito divljeg voća. Mnogo zdravstvene koristi je od toga, posebno za osobe koje imaju povećanu tjelesnu masu ili kardivaskularnih problema – pojašnjava Jašić.

Gordana Bulić iz udruženja potrošača “Klub potrošača” TK Tuzla tvrdi da smo nažalost zemlja koja je zavisna o uvoznoj hrani, zbog čega vrlo često ono što se nudi na prodajnim mjestima nije sjajnog kvaliteta.

– Nažalost, nas ne zabrinjava mnogo što je cijena lubenice toliko visoka, nas zabrinjava što je cijena jestivog ulja dosta visoka, što su porasle cijene brašna i šećera… Došlo je do određenih poremećaja na tržištu, zapravo, vjerovatno su, kao monopolisti na tržištu, iskoristili priliku da nama, malim zemljama uvoznicama određuju cijene, gdje nisu dali puno uvjeta za pregovaranje u uvjetima korone.

Mi smo proizvođači jagoda, cijene su bile dosta visoke, ali bilo je i dosta neobično kišno i vlažno proljeće, tako da svi smo vidjeli da su jagode kasnile i normalno da su te cijene u početnim fazama dosta visoke – 7, 8 KM, a ne trebam spominjati jagode koje su dolazile iz Italije ili Španije. To su uvijek te cijene, jedna mala zdjelica od 200-300 grama košta 4 do 5 KM.
Ali kada su jagode prispjele, onda je bila neka normalna cijena – 2 KM kilogram.

Trešnje su uvijek bile skupe jer trešnja je prilično nezahvalna za proizvođača. Neko se mora popeti na drvo da bi ubrao trešnju. Trešnje su svugdje skupe, kako kod nas, tako i bilo gdje u svijetu. Lubenice prispjevaju u julu i augustu, a odakle su ove koje su sada u ponudi došle, to je veliko pitanje. Moguće iz Grčke ili Turske. Nije normalno da lubenica pristiže sa jagodom. Kad lubenica pristiže, to je već kraj ljeta, juli-august, i cijene na početku su enormno visoke.

Dosta voća i povrća dolazi iz Turske, Španije, Grčke, imamo informaciju da je mladi krompir iz Egipta, proizvođači nađu svoje kanale za prodaju. Sve domaće kasni. Tek sad mi imamo naš domaći krompir. Nije mogao rasti u martu-aprilu jer je bilo enormno hladno. Da li neko koristi situaciju korone, sigurno da koristi. Svi koji proizvode u vrijeme korone pokušavaju dodatne troškove naplatiti kroz cijenu svojih proizvoda. Imamo dobru ponudu paprika, nikada nisu bile tako jeftine, kao ni paradajz. Dakle cijena zavisi od toga odakle je roba došla, da li joj je prava sezona ili je to roba isforsirana u staklenicima da dođe što prije, kako bi se skinuo kajmak, što se kaže – pojašnjava Bulić.

Upozorava da je masovna proizvodnja na plantažama nezamisliva bez hemije, zbog čega je nemoguće očekivati voće i povrće bez učešća insekticida.

– Zato treba obavezno povrće i voće dobro oprati jer nezamislivo je imati industrijsku proizvodnju bez hemije. Organska hrana zato ima veću cijenu jer se ta proizvodnja organizuje bez upotrebe hemije u posebnim uvjetima. Mi imamo dosta prednosti da bismo mogli proizvoditi “organic food”, međutim imamo vrlo suženo tržište, naši potrošači uglavnom nemaju novca da bi mogli to kupovati, nego kupuju hranu sa sela koja je vrlo bliska certificiranoj organskoj hrani – ističe Bulić.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79