Do oružja u Bosni i Hercegovini nije dalek put. Naročito onaj ilegalni.
Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim izazovima vezanim za ilegalno oružje, čija prisutnost i potencijalne opasnosti izazivaju zabrinutost. Dok se zemlja bori s ovim problemom već 25 godina, posljednje tragedije su potvrdile da sigurnosna situacija još uvijek nije zadovoljavajuća. Iako su nadležni poduzimali određene korake, potrebno je više truda kako bi se situacija poboljšala.
Izvještaji međunarodnih agencija upozoravaju da Bosna i Hercegovina ima ključnu ulogu u crnom tržištu oružja, a čak 95% krivičnih djela počinjeno je s neprijavljenim oružjem. Dokumentirano je da postoji 750 hiljada komada ilegalnog oružja u zemlji, što stvara dodatne sigurnosne prijetnje. Stručnjaci upozoravaju da se ilegalno oružje relativno lako dolazi do njega, a situacija se pogoršava zbog nedovoljnog napretka u njegovom rješavanju.
Tokom 2021. godine, oduzeto je 1.396 komada oružja, a tokom prethodne godine 1.234 komada. Iako se provode kontinuirane akcije uništavanja oružja, problem ostaje. Stručnjaci ističu da postoji potreba za promjenama u pristupu rješavanju ovog problema, kako bi se smanjila prisutnost ilegalnog oružja u zemlji.
Najnoviji podaci o izdavanju dozvola za nabavku vatrenog oružja ukazuju na zabrinjavajući trend. Tokom prošle godine, u Federaciji Bosne i Hercegovine izdato je 9.959 dozvola, dok je u Republici Srpskoj izdato 3.933 dozvole. Ove brojke pokazuju rastuću potražnju građana za vatrenim oružjem, što dodatno komplicira sigurnosnu situaciju.
Stručnjaci naglašavaju važnost normativnih i praktičnih pristupa rješavanju problema ilegalnog oružja. Zakonski okvir na državnom nivou ne postoji, već postoje 12 zakona podijeljenih po entitetima i kantonima. Ovi zakoni, iako dobro osmišljeni, zahtijevaju efikasnu provedbu.
Jedno od rješenja je povećanje kazni za ilegalno posjedovanje oružja i češće provođenje kontrola. Stručnjaci također ističu potrebu za usmjeravanjem kampanja za predaju ilegalnog oružja kako bi postale svrsishodnije i učinkovitije.
Zakonski okvir na državnom nivou ne postoji, postoji 12 zakona podijeljenih na entitete, odnosno kantone i Brčko Distrikt. Stručnjaci navode da je njihova osnova solidna, ali je ključno sprovođenje.
“Odnosno kako pojedinci u sistemu obavljaju svoj posao, tu ulogu imaju ne samo policijske stanice, nego i ljekari koji daju dozvolu, ljudi koji rade provjere na terenu, ako svi u tom lancu ispoštuju svoje zakonske obaveze, mislim da bi se smanjio prostor da oružje može biti u rukama pojedinaca koje u sebi nose nasilni kapacitet, odnosno kapacitet za ubijanje, što smo vidjeli sada”, ističe stručnjak za sigurnost Safet Mušić za N1.
