Dokument dostavljen ministrici Turković: “Non-paper” Hrvatske i još pet zemalja EU-a o BiH

Neslužbeni diplomatski dokument, “non-paper” o Bosni i Hercegovini, koji je inicirala Hrvatska, a o čemu je bilo riječi proteklih sedmica, dostavljen je ministrici vanjskih poslova BiH i zamjenici predsjedavajućeg Vijeća ministara Biseri Turković posredstvom Ambasade Hrvatske u BiH. 

U međuvremenu su se pojavile informacije i o drugim dokumentima – “non paper”, sa kojima se u vezu dovodi Republika Slovenija odnosno njen premijer Janez Janša. Nepotpisani dokument koji su objavili mediji u Sloveniji sadrži i tačke o prekrajanju granica na Balkanu, što je izazvalo burne reakcije širom regije i Evrope.

Gordan Grlić Radman, hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova dostavio je zvanični dokument čiji je sukreator službeni Zagreb, kao i Slovenija. U popratnom pismu ministrici Turković Grlić Radman navodi kako je Republika Hrvatska “najveći prijatelj Bosne i Hercegovine i najistaknutiji zagovornik njezinog euroatlanskog puta”, javlja Faktor.

Pismo ministrici Turković

– Republici Hrvatskoj je posebno stalo do napretka prijateljske i susjedne Bosne i Hercegovine i njezinog boljitka, a što je još izraženije s obzirom na naše snažne historijske, kulturne, privredne i svekolike veze. Hrvatska sistemski ističe važnost usredotočenosti Evrospke unije na države Zapadnog Balkana, a posebno na Bosnu i Hercegovinu, čija je budućnost, uvjeren sam, u Evropskoj uniji – navodi Grlić Radman.

Buduće članstvo BiH u EU, dodaje se, još će više zbližiti naše zemlje te omogućiti saradnju unutar jedinstvenog tržišta te slobodu kretanja ljudi, dobara i kapitala.

– Zadovoljstvo mi je stoga dostaviti Vam “non-paper” koji je zajednički pripremilo šest država članica Evrospke unije kao doprinos raspravama koje se o evropskom putu Vaše zemlje redovno vode unutar inistitucija Evropske unije. U tom smislu spomenuti “non-paper” navodi više preporuka kojima bi se BiH pomoglo da što prije ispuni zacrtane uvjete i tako ostvari status kandidata za članostvo u Evropskoj uniji te ujedno ističe važnost 2021. godine kao ključne za provedbu nužnih reformi – navodi, između ostalog, Grlić Radman.

Neslužbenom diplomatskom dokumentu koji je inicirala Hrvatska pridružuju se još Bugarska, Kipar, Grčka, Mađarka i Slovenija. Dokument je nastao u martu 2021. godine.

Izjave tokom posjete BiH

Grlić Radman je novinarima tokom posjete Sarajevu kazao kako je na dnevnom redu bio i “non-paper” kojega je Hrvatska ranije poslala Vijeću za vanjske poslove EU-a s ciljem ubrzanja europskih integracija BiH.

Razgovorima o tom dokumentu, kako je kazao, “dokazano je poštovanje i uvažavanje koje Hrvatska gaji prema BiH jer time želi otvoriti prostor da se ‘non-paper’ poboljša pa tako i rasprava na Vijeću za vanjske poslove EU-a, vjerojatno u maju, učini produktivnijom”.

Istaknuo je, prenosi se i na službenoj stranici Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, kako je pozicija Hrvatske u odnosu na BiH jasna te da u cijelosti uvažava Bosnu i Hercegovinu kao državu dva entiteta i tri konstitutivna jednakopravna naroda.

– Snažno smo podržali potrebu izmjene Izbornog zakona i time ukloniti sve nejednakosti koje postoje – riječi su hrvatskog ministra koji je dodao “kako su i sagovornici s bosanskohercegovačke strane saglasni da se Izborni zakon mora promijeniti i time poboljšati saradnju unutar BiH”.

Na pitanje o tome šta je istina, a šta laž u raspravama o tome da neke države EU potiču ideju o “mirnom razlazu” u BiH, Grlić Radman je izričito kazao kako takvo šta unutar EU-a sigurno ne postoji.

– EU u cijelosti i sve njene države poštuju međunarodno pravo, jednako kao i Hrvatska, što znači cjelovitost i suverenost BiH kao države – kazao je ministar Grlić Radman tokom posjete Sarajevu dodajući kako su sve druge tvrdnje spekulacije.

Sva politika unutar EU-a, tvrdi Grlić Radman, fokusirana je na afirmativni pristup BiH kakav sadrži hrvatski “non-paper”.

Hrvatski “non-paper”

U dokumentu, takozvanom hrvatskom “non-paperu” koji je Grlić Radman dostavio ministrici Turković navodi se:

U 2020. godini smo obilježili 25. godišnjicu Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH (Dayton – Pariz Sporazum). Njegov najveći uspjeh je mir i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. On je, također, uspostavio sadašnji ustavni i politički okvir države.

Međutim, 25 godina poslije, država se još uvijek susreće sa značajnim izazovima na njenom putu ka demokratskoj zrelosti i punoj funkcionalnosti kao države. U isto vrijeme BiH je zemlja velikih neiskorištenih mogućnosti, čija budućnost je u Evropskoj uniji.

Želimo vidjeti BiH kako odlučno i održivo napreduje prema punoj političkoj stabilnosti, funkcionalnosti tržišne ekonomije i dobrobiti svih njenih građana. Stabilnost, sigurnost, prosperitet i funkcionalnost BiH, kao jedinstvene, cjelovite i suverene države od najveće je važnosti ne samo za njene neposredne komšije, već i za regiju, EU i cijelu Evropu.

BiH mora ostati u fokusu Evropske unije. Politička pitanja u BiH zaslužuju značajniju pažnju Vijeća (ministara vlada država članica EU-a, op. a.) i Vijeća Evrope. Za BiH i sve njene građane, članstvo u EU je ujedno prioritet i aspiracija. Da bi se ovaj cilj postigao, potrebna je opsežna reforma cijelog društva. Samo kroz duboku administrativnu, pravnu, ekonomsku, socijalnu reformu i istinsko pomirenje, država će dosegnuti svoj puni potencijal i ispuniti uvjet za članstvo u EU, zatraženo 2016. godine.

Status kandidata – Nova metologija o proširenju, kao temelj obnovljene Strategije proširenja koja se temelji na jačem političkom usmjeravanju, predvidivosti i procesima zasnovanima na zaslugama, pruža vjerodostojnu perspektivu EU-a za Zapadni Balkan. Kako bi profitirali što više od nove metodologije, za BiH je od najveće važnosti da postigne status kandidata. Kriterij za članstvo i naročito 14 ključnih prioriteta za BiH, kako je navedeno u mišljenju Evropske komisije, glavni su okvir za postizanje ovog cilja, što se također odražava u zaključcima Vijeća iz decembra 2019. godine. Ne bismo trebali uskraćivati napor u pružanju pomoći BiH u tom nastojanju.

EU mora insistirati na postizanju napretka u svim važnim područjima, nikada ne spuštajući kriterije i uspostavljajući ravnotežu između uvjetovanja i poticaja. Izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2020. godinu daje jasan pregled relevantnih prioriteta i sadrži važne preporuke koje bi BiH trebala slijediti. Instrument pretpristupne pomoći mora se učinkovito i u potpunosti koristiti.

Ekonomija – Izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2020. godinu detektuje nedostatak političke odgovornosti i izostanak konsenzusa o glavnim ekonomskim i političkim pitanjima, kao glavne razloge zastoja koji opterećuju zemlju. U ranoj fazi priprema za ekonomsku i monetarnu politiku, BiH mora ojačati političku odgovornost nad ekonomskom politikom i reformama, posebno kroz Program ekonomskih reformi. Ekonomsko upravljanje pati od političkih problema zbog kašnjenja u formiranju vlasti nakon izbora, što dodatno otežava poboljšanje poslovnog okruženja. Nedavno usvojeni Ekonomski i investicijski plan za Zapadni Balkan još jednom pokazuje snažnu opredijeljenost EU-a prema BiH i svim partnerima sa Zapadnog Balkana te najkonkretniji je primjer kako Evropska unija može i treba podržati regiju.

Snažna predanost strukturnim reformama, uključujući vladavinu prava i ekonomiju, presudna je za oslobađanje punog potencijala Investicijskog plana.

Politička odgovornost – BiH je utemeljena na principu jednakosti triju konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba- kao i jednakosti svih građana u zemlji. To je bilo odlučujuće za uspješno postizanje Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, koji je kao takav doveo do Ustava BiH. Samo na ovim osnovama je bilo moguće uspostaviti suverenu, cjelovitu, tetitorijalno integrisanu multietničku BiH. Kako bi se ispunili politički kriteriji koje je postavila EU za zemlje kandidate, BiH mora ići naprijed i osigurati potpuno poštivanje odluka Evropskog suda za ljudska prava. Slika političke raslojenosti, kao i ozračje nepovjerenja između političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini često uzrokuju zastoj u funkcioniranju institucija i kašnjenje u provedbi ključnih reformi.

Samo snažnim poštivanjem građanskih i političkih prava sva tri konstitutivna naroda i ostalih građana u BiH, u skladu s evropskim vrijednostima i standardima EU-a, država može ojačati svoju stabilnost i krenuti naprijed. Da bi se to ostvarilo, ključne reforme, uključujući Izborni zakon, moraju se provesti bez daljnjeg odgađanja i to prije Općih izbora 2022. godine. Promjena Izbornog zakona ne bi trebao biti sam po sebi, već sastavni dio, bitan korak na putu zemlje ka političkoj stabilnosti. U tom pogledu EU je pozvala na istinski dijalog pri izbornoj reformi u skladu s evropskim standardima, što podrazumijeva eliminaciju svih oblika neravnopravnosti i diskriminacije u izbornom procesu.

Migracije – Ilegalna migracija ka Evropskoj uniji i dalje su glavni izazov za Zapadni Balkan, a BiH je ključna u regiji za učinkovito rješavanje ovog izazova. Razvoj humanitarne krize u Bihaću podcrtao je potrebu da zemlja prevlada strukturne slabosti usvajanjem odgovarajuće migracijske politike i poboljša institucionalne kapacitete.

Uspješno suzbijanje ilegalnih migracija, efikasnom zaštitom granica, borbom protiv mreža krijumčara ljudima, poboljšanjem postupaka readmisije migranata, razvojem sistema registracije i praćenja uz istovremeno osiguravanje humanitarne pomoći ranjivim kategorijama ljudi i tražiocima azila, ključni je zadatak Bosne i Hercegovine. Stoga će joj trebati dodatna podrška EU-a u izgradnji kapaciteta kako bi se svi ovi izazovi prevazišli na efikasan način.

Budućnost – Mladi su budućnost Bosne i Hercegovine, ali najbolji među njima odlaze u evropske zemlje. Za to postoji nekoliko primarnih razloga: politička apatija, korupcija i nedostatak pomirenja, koji stvaraju osjećaj isključenosti iz adekvatnog učešća u političkom i društvenom napretku, a tu su i loše ekonomske perspektive. Danas ljudi, posebno mladi i obrazovani, napuštaju zemlju u potrazi za boljim životom. Da bi se ovaj proces preokrenuo, građanima Bosne i Hercegovine mora se pružiti zdrava politička i ekonomska perspektiva.

Bosna i Hercegovina treba izgradnju povjerenja, političke odgovornosti, odgovornosti lidera i političkih stranaka. Svi politički akteri u zemlji moraju zajedno raditi na rješenjima koja će garantirati stabilne, demokratske i funkcionalne institucije, istovremeno zagovarajući pomirenje i izbjegavajući retoriku podjela. Donosioce odluka treba ohrabriti da stabiliziraju političku sliku tako što će provoditi reforme koje će rezultirati stabilnom i funkcionalnom Bosnom i Hercegovinom, čvrsto opredijeljenom za evropske vrijednosti i njen evropski put.

Naš kolektivni angažman u 2021. godini, navode autori ovog “non-papera”, trebao bi biti s fokusom na sljedeća pitanja: Pomoć Bosni i Hercegovini da što prije ostvari status kandidata za članstvo u EU; s tim ciljem nastaviti podržavati aktivnosti Specialnog predstavnika EU-a u BiH i Delegacije EU-a u Sarajevu; usko sarađivati, koordinirati, aktivnosti sa Uredom visokog predstavnika (OHR); intenzivirati politički dijalog sa Bosnom i Hercegovinom na ministarskom nivou; osigurati da naredni izbori budu provedeni u skladu s evropskim standardima i na osnovu preporuka OSCE/ODIHR-a i relevantnih preporuka Venecijanske komisije te odmah započniti izmjenu Izbornog zakona BiH kako bi se izbjegle buduće manipulacije u izbornom procesu.

Nadalje se navodi da zajednički angažman treba biti usmjeren na poboljšanje dijaloga o vladavini prava kako bi se potaknule reforme u ovoj oblasti; u potpunosti iskoristiti zaključke Vijeća EU-a (od 5. juna 2020. godine) o jačanju saradnje sa partnerima sa Zapadnog Balkana po pitanju migracija i sigurnosti. Prioritetno se mora dinijeti nova državna strategija za migracije i azil…

Između ostalog, navodi se da treba raditi na potpunoj provedbi Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, njegovih mehanizma za usmjeravanje sektorskih reformi te osigurati strukturni politički dijalog. Države članice EU-a trebale bi pomoći Evropskoj komisiji u mobilizaciji bh. političara, administracije i javnosti prema tom cilju; pružiti potrebnu pomoć za provođenje programa ekonomskih reformi i približiti Bosnu i Hercegovinu uspostavi funkcionalne tržišne ekonomije; ojačati javnu kampanju EU-a ka angažmanu civilnog društva u reformskim procesima…


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79