Osim podataka entitetskih hidrometeoroloških zavoda, rezultate mjerenja kvaliteta zraka redovno donose i različita domaća udruženja, fondacije, svjetske organizacije, zavodi za javno zdravstvo, ambasade… Ne bi tu bilo ništa sporno da ti podaci često nisu različiti.

Paušalne procjene

Tako je nedavno istraživanje koje je provela svjetska organizacija „Numbeo“, Sarajevo proglasilo sedmim najzagađenijim evropskim gradom. Nedugo prije toga, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, i Tuzla je bila u vrhu najzagađenijih, a samo mjesec prije, nekoliko ekoloških udruženja ponovo je Sarajevo smjestilo u sami vrh najzagađenijih, poredeći ga s Pekingom

Kako nam je pojasnio Martin Tais, stručnjak za kvalitet zraka i klimatske promjene, rezultati su različiti jer se ne odnose na tačan dan i sat kada se kvalitet zraka mjerio.

– Paušalno je reći da su Sarajevo i Tuzla, recimo, danas najzagađeniji. Jedino je ispravno kada se kaže tačno vrijeme kada je mjerenje izvršeno te kada su ti rezultati upoređeni s drugim gradovima – kaže Tais.

Eksperimentalna faza

Dodaje i da BiH nema mjerače za takozvane PM 2,5 čestice, koje ima Američka ambasada

– Njihovi podaci vrlo su pouzdani, jer omogućavaju mjerenje najsitnijih čestica. Kod nas kvalitet zraka mjere FHMZ i kantonalne mjerne stanice – kazao je Tais.

Kako bismo u što skorije vrijeme imali što tačnije i potpunije rezultate kada je u pitanju zagađenje zraka, u cijelu priču odnedavno se uključila i Nevladina organizacija CPI.

– Želimo napraviti uređaj koji će raditi kvalitetno i indikativno mjerenje kvaliteta zraka i prikazati ga putem web-aplikacije. Osim čestica PM 2,5 i PM 10, mjerit ćemo i nivo ugljenmonoksida, sumpordioksida, azotnih oksida i ozona. Taj uređaj trenutno je u eksperimentalnoj fazi, a podršku nam pruža i FHMZ – rekao nam je Zoran Ivančić iz CPI-ja.