Državna granica: Šta je to sporazum Tuđman – Izetbegović?
Pitanje granice BiH i susjedne Hrvatske koja je problematična za obje strane na nekoliko ključnih tačaka ponovno je aktuelizirano prenosi klix. No, Hrvatska je Sporazum Izetbegović-Tuđman koristila kao dokaz svojih granica pred institucijama Evropske unije.
Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović je predložio zaključak koji je usvojilo Predsjedništvo BiH, a kojim se zadužuju Vijeće ministara i Državna komisija za granicu BiH da najkasnije u roku od 45 dana dostave izvještaj o dosadašnjim pregovorima u vezi sa međudržavnim razgraničenjem BiH i Hrvatske.
Osim toga, potrebno je dinamiziranje nastavka procesa ratifikacije Ugovora o državnoj granici BiH i Hrvatske.
Pitanje granice sa Hrvatskom je 2019. godine pokušao riješiti i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, ali je tadašnji član Predsjedništva Milorad Dodik aktivirao pitanje vitalnog entitetskog interesa navodno zbog stava vladajuće koalicije u Republici Srpskoj u vezi sa granicom na rijeci Uni.
Šta je do sada uradila Državna komisija za granicu BiH
Sa bh. strane već odavno postoji interes da se pitanje granica sa Hrvatskom riješi, pa je susjednoj državi nekoliko puta upućena inicijativa za rad zajedničke komisije za međudržavnu granicu, ali nikada nije pokazan interes susjeda za održavanje sastanaka.
Zapravo, rad zajedničke komisije bi bio ključan budući da bi njeni članovi na terenu utvrđivali sve tačke spora oko kojih bi se moglo pregovarati eventualno oko razmjene teritorija.
Već ranije je demarkirano 16.000 tačaka kamenih oznaka na dužini granice koja se prositre na više od hiljadu kilometara.
Potrebno je da stučne grupe riješe pitanja spornih tačaka međudržavnog razgraničenja, a Komisija za državnu granicu BiH jučer je održala sastanak te ponovno uputila pisma namjere Hrvatskoj i Srbiji za konačno rješavanje pitanja granica.
Sporazum Izetbegović-Tuđman
U Ugovoru o državnoj granici između BiH i Republike Hrvatske navedeno je da je nastojanje zajednički urediti sva ptianja koja se odnose na osiguranje zajedničke državne granice.
Dogovoreno je da državna granica između BiH i Republike Hrvatske ploha koja okomito prolazi graničnom crtom po zemljinoj površini i odvaja kopneno područje, morske prostore, unutršnje vode, tračni prostor između BiH i Hrvatske.
Također je uvtđeno da je državna granica određena na osnovu graničnog stanja u vrijeme prestanka postojanja SFRJ 1991. godine i uzajamanog priznanja Republike BiH i Republike Hrvatske 1992. godine identirificranog na topografskoj karti 1: 25 000 i na terenu putem granice rubnih naselja te putem diobene crte koja je razdvajala vršenje vlasti u SR BiH i SR Hrvatskoj.
Član 3. Ugovora precizira da se dvije države mogu saglasiti o izmjeni granica ukoliko to olakšava životne uslove stanovništva uz državnu granicu.
Predviđen je i rad Međudržavne diplomatske komisije koja ima zadatak provesri izmjeru bosanskohercegovačke-hrvatske državne granice, izraditi nnove dopunske dokument te planirati i usmjeravati poslove na državnoj granici.
