Dužni smo bankama oko 11 milijardi maraka a tek mikrokreditnim organizacijama…
Građani Bosne i Hercegovine su zaključno sa novembrom 2022. godine bankama dužni 10,95 milijardi maraka, podaci su Centralne banke BiH.
Najveći dio od oko 70 posto odnosi se na nenamjenske potrošačke kredite.
Više od pola miliona građana koristi dozvoljeno prekoračenje na svojim računima i zaduženje po ovom osnovu su veća od 310 miliona miliona maraka.
Na štednim računima građana u BiH nalazi se više od 14 milijardi maraka.
Zajmovi građana u mikrokreditnim organizacijama (MKO) u Republici Srpskoj na kraju juna ove godine bili su teški 418,36 miliona maraka, što je za oko 28 miliona KM više u odnosu na isti period lani.
Pokazuje to izvještaj Agencije za bankarstvo RS o poslovanju MKO sa sjedištem u Srpskoj u prvom polugodištu ove godine.
Prema podacima navedenim u izvještaju, građani su najviše posezali za nenamjenskim kreditima, poljoprivrednim zajmovima i kreditima iz oblasti uslužnih djelatnosti.
Osim fizičkih i pravna lica su u posmatranom periodu povećala dug u MKO te su krediti preduzeća na kraju juna ove godine iznosili 9,65 miliona, a u istom periodu lani 9,02 miliona maraka.
Izvještaj pokazuje da su u navedenom periodu kamatne stope pale sa lanjskih 34,40 na 32,14 procenata.
Ekonomista Marko Đogo rekao je za “Glas Srpske” da mikrokreditne organizacije u obliku kakvom postoje u BiH ne postoje ni u jednoj zemlji zapadnog Balkana.
Pojašnjava da su nastale iz projekata za pomoć izbjeglicama koje je naknada finansirala Svjetska banka, da bi u jednom trenutku i domaći preduzetnici počeli da otvaraju mikrokreditne organizacije.
Komentarišući rast zaduženosti građana u tom sektoru Đogo kaže da se vjerovatno dobar dio građana, usljed visoke inflacije, preorijentisao iz banaka ka mikrokreditnim organizacijama koje nude zajmove po mnogo relaksiranijim kriterijumima.
“MKO su u jednom trenutku bile drugi najveći sektor u finansijskom sistemu BiH, a onda su doživjele veliku krizu te u znatnoj mjeri smanjile svoj kapital, aktivu i plasmane, da bi se ponovo od 2014. godine počeli vraćati na predkrizni nivo”, pojasnio je Đogo.
Ističe da u trenutku inflacije koja raste i banke polako podižu kamatne stope, dok se sa druge strane u mikrokreditnim organizacijama bilježi pad kamata.
“To prosto ukazuje na činjenicu da su i ranije kamatne stope u MKO bile veoma visoke. Osim toga, pad kamatnih stopa u ovom sektoru može ukazivati i na poboljšanje kvaliteta kreditnog portfolija, odnosno da se u MKO zadužuju sve češće kreditno sposobniji klijenti”, rekao je Đogo, naglasivši da je i sam bio iznenađen kada je upoređivao podatke i vidio da je procenat vraćenih kredita u MKO veoma blizak onome u bankama.
Zarada
Ukupna dobit na nivou mikrokreditnog sektora u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 13,3 miliona maraka. Prema podacima navedenim u izvještaju Agencije za bankarstvo RS dobit MKO je za 3,6 miliona maraka veća u odnosu na prvo polugodište prošle godine.
