Dvije izborne jedinice u FBiH i mirna Bosna?

Nakon održane 25. sjednice Hrvatskog narodnog sabora BiH u Mostaru, predsjednik Dragan Čović kazao je da su teme razgovora bile izmjene Izbornog zakona u BiH te aktuelna politička situacija. S tim u vezi, naglasio je kako se intenzivno vode razgovori sa Bakirom Izetbegovićem i Miloradom Dodikom, ali da još nema naznaka za dogovor.

OPREČNI STAVOVI

– Ja sam u sklopu paketa razgovora imao odvojene razgovore sa kolegom Izetbegovićem i Dodikom, u smislu traženja mogućnosti i zajedničkog termina za sastanak. U ovom trenutku čini mi se da svi tražimo neku mogućnost da profunkcioniraju zakonodavna i izvršna vlast. Taj dio razgovora traje, nema nekog velikog iskoraka u dogovoru, a stavovi su otprilike oprečni. Neko je za to da isključivo sjedimo sa međunarodnom zajednicom, a neko isključivo bez nje, poručio je Čović.

Čović ne vjeruje da se u ovakvoj situaciji mogu napraviti temeljne reforme Ustava, ali ističe da su ograničene nužne.

”Ja govorim da će u Ustavu biti teško promijeniti jedan zarez, a ne nešto više. Stoga, želimo napraviti ograničene ustavne promjene u vezi s Izbornim zakonom. Sve drugo je transformiranje BiH, za šta vam treba konsenzus, dvotrećinska većina kod svih naroda”, naveo je Čović.

Čović najavljuje da će, “u sklopu paketa razgovora”, ponovo sutra održati sastanak sa Bakirom Izetbegovićem

Naglašava da je BiH potreban izbor legitimnih predstavnika u Predsjedništvo BiH i da se uključe sve presude, te legitiman izbor članova Doma naroda. Komentarišući Füleov model, kazao je kako on uopšte ne postoji i da je besmisleno o njemu govoriti.

– Pošto sam akter svih razgovora s Füleom, znam da taj model ne postoji. Tačno je da smo mi tada vodili dugoročne razgovore i da se došlo do nekih mogućih varijacija koje su odbačene. Uvijek je to bila u pitanju jedna strana iz Sarajeva, ili oni koji se predstavljaju kao ljevica u tom političkom bošnjačkom tijelu ili oni kao desnica. Ja mislim da to nije osnov za bilo kakvu priču. Imamo već pet do šest modela na stolu, koji mogu imati slična načela ako želimo izabrati, recimo, članove Predsjedništva. Da biste osigurali klasično građanski koncept, onda vam trebaju dvije izborne jedinice u Federaciji i sve ste riješili, smatra Čović.

GRAĐANSKA DRŽAVA

Kaže da trenutno stanje u državi uvijek jednoj strani odgovara, te da status quo sa aspekta Izbornog zakona evidentno odgovara “političkom Sarajevu”. Šef Kluba zastupnika DF-a u PSBiH i potpredsjednik stranke Dženan Đonlagić kazao je da je HDZ konačno priznao da su formalno i pravno protiv implementacije međunarodnih presuda Evropskog suda iz Strasbourga, te da su za njih građani koji nisu iz reda konstitutivnih naroda – građani drugog reda i niže vrijednosti.

”HDZ naprosto teži modelu u kojem će jedan glas Hrvata vrijediti kao tri glasa Bošnjaka. Rješenje za Bosnu i Hercegovinu je građanska država, u kojoj su svi jednaki pred zakonom i u kojoj svi imaju jednaku vrijednost glasa i ista biračka prava. Zato, u središtu budućeg Ustava BiH treba biti čovjek, pojedinac sa svim svojim ljudskim, građanskim i kolektivnim pravima, a ne kolektivitet”, zaključio je Đonlagić.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79