Srbija, Crna Gora i BiH evropski su šampioni organizovanog kriminala, objavila je Globalna inicijativa, organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj. Ove tri eks ju države su na listi top pet najgorih država u Evropi.
Da se pod lupom našlo i samoproglašeno Kosovo, a nije, crna lista bi, zasigurno, bila još potpunija.
Globalnim indeksom organizovanog kriminala obuhvaćene su 193 države, članice Ujedinjenih nacija. Očekivano, kolo vode Demokratska Republika Kongo, Kolumbija i Mijanmar.
A kad je Evropa u pitanju, stvari stoje ovako: na prvom mjestu je Rusija, slijedi Srbija, treća je Ukrajina, pa Crna Gora i, kao peta, Bosna i Hercegovina.
Tako su se bivši Jugovići našli u društvu slavjanske braće po kriminalu.
Ali, to nije sve. Ne daju se ni žestoki momci iz komšiluka. Visoko šesto mjesto zauzela je Italija, jedna od ključnih članica EU, u stopu je prati Albanija, a ni Sjeverna Makedonija i Hrvatska nisu daleko odmakle: zauzimaju 11. odnosno 13. mjesto među evropskim zemljama zagađenim mafijaškim poslovima.
Kokain, heroin, trgovina ljudima
Poslovi kojima se mafija, i to vrlo uspješno, bavi u srcu bivše Juge su trgovina drogom, trgovina ljudima, ekološki kriminal, a ima i poslova s oružjem i pranja novca.
Tako iz švajcarske organizacije navode da je BiH „važna tranzitna i skladišna zemlja za droge poput heroina i kanabisa koji idu u Evropu“, ali i da kriminalne organizacije iz Republike Srpske imaju izvjesne specijalne paralene veze sa latinoameričkih trgovcima kokainom.
Uz to BiH je, navode, važna zemlja za tranzit ljudi kineskog, indijskog i turskog porijekla, koji su žrtve seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada.
I domaćih žrtava je sve više. Muškarci iz BiH sve češće su žrtve prisilnog rada u inostranstvu, pogotovo u građevinskoj industriji, dok se ženama iz Bosne i Hercegovine „trguje radi seksualne eksploatacije u privatnim stanovima i motelima“.
Kad mafija ima svoje države
Za eksperte iz regiona sve ovo nije bog zna kakvo iznenađenje. Odavno je rečeno da svaka država ima svoju mafiju, samo na Balkanu mafija ima svoje države. Ili tačnije svoj region državica.
Sagovornici Srpskainfo objašnjavaju šta su uzroci ovakavog stanja i kakva je povezanost autoritarnih, korumpiranih vlasti sa organizovanim kriminalnim grupama.
Dušan Janjić, lider „Foruma za etničke odnose“ iz Beograda, podsjeća da je ova organizacija na pomenute trendova upozoravala još prije 20 godina.
– U istraživanju, koje smo radili za Fondaciju „Rokefeler“, obuhvatili smo uticaj ratova i sankcija i upozorili da će se, nakon toga, razviti kriminalni biznisi i ojačati veze organizovanog kriminala i politike – kaže Janjić.
Posebno se osvrnuo na situaciju na Kosovu, u Srbiji i Crnoj Gori, u doba Savezne Republike Jugoslavije.
– Organizovani kriminal je često organizovala država, i u te su poslove bili uključeni i Vojska i Državna bezbjednost i javna preduzeća i institucije. Sjetimo se kako je direktor Carine Mihalj Kertes, po nalogu Slobodana Miloševića, a u cilju „razbijanja sankcija“, organizovao šverc ogromnih razmjera – kaže Janjić.
Dodaje, međutim, da su u tim poslovima bile jasno podijeljene nadležnosti. Znalo se šta može Vojska, šta civili i javna preduzeća, a šta klasični kriminalci.
Šta je radio Arkan, a šta Milo
– Arkan je je dobio dozvolu da „radi naftu“, da je ilegalno doprema preko iz Albanije u Crnu Goru, preko Skadarskog jezera. I nije mu Milo Đukanović smio ništa. Tu je naftu kontrolisala Vojska, a Arkan je kao operater imao svoj dio. Milo je u Crnoj Gori mogao sve, osim onog što radi Vojska – objašnjava Janjić.
Podsjeća da je Milo Đukanović i danas predsjednik Crne Gore i da se zapadu predstavlja kao veliki borac protiv korupcije.
Na sceni su, kaže Janjić, i mlade generacije političara sa ozbiljnim vezama u kriminalnom miljeu i to ne samo u Crnoj Gori nego i u drugim državama regiona.
– Jako je teško osloboditi državu od toga, ne možete biti kontrolor, ako ste dio te priče – kaže Janjić.
Kad je u pitanju trgovanje drogom, naš sagovornik ističe da je za ozbiljne poslove sa ozbiljnom drogom, poput kokaina, potreban ozbiljan novac, pogotovo ako ste druga ili treća ruka. A ozbiljan novac na Bakanu imaju države ili ljudi bliski državi i bezbjednosnom aparatu.
– Kad smo radili istraživanje prije 20 godina, drogu ste u Beogradu mogli dobiti za 45 minuta, a danas za samo 25 minuta. To svjedoči o brzom širenju mreže, ogromne mreže i ovisnika i dobavljača droge – kaže Janjić.
Bošnjačke veze na istoku
Janjić ističe da je u regionu, uz Srbiju, najvažnija država za mafijaške poslove Bosna i Hercegovina, ali da BiH ima i svoje specifičnosti.
– Zbog strahota rata, kriminal u BiH se spustio na nivo etničkih grupa. Bošnjačko krilo organizovanog kriminala se u ozbiljnije poslove uključilo preko Albanije, Sandžaka, Turske, arapskih zemalja. Ali ne treba imati iluzija, etničke kriminalne grupe itekako dobro sarađuju. Posao je posao – kaže Dušan Janjić.
Sa ovom ocjenom saglasni su i eksperti u Sarajevu.
Akademik Nedžad Korajlić, doktor kriminalističkih nauka i dugogodišnji univerzitetski profosor, ističe da ga je iznenadilo koliko je BiH, inače neuspješna u svemu, „uspješna“ u organizovanom kriminalu.
– Nikad ništa ne završimo, ali kriminal, i to organizovani, smo usavršili do najvišeg evropskog nivoa – kaže Korajlić.
Dodaje da je negatvini rejting Bosane i Hercegovine poražavajući, ali da su komplikovano uređenje BiH i neuvezan i trom sistem širom otvorili vrata kriminalu.
– Sistem je takav, da ni zakonodavna, ni izvršna ni sudska vlast u BiH ne funkcioniše normalno, a političari se, uglavnom, trude da naprave problem jedni drugima, kako bi pribavili korist svojim političkim strnakama i stranačkim prvacima – kaže Korajlić za Srpskainfo i ističe da su kriminalci, očigledno, mnogo bolje organizovani nego institucije BiH.
Na ovakvu situaciju itekako ima uticaja i ratna prošlost BiH, jer su mnogi, i danas uticjani ljudi, iz rata izašli „začuđujuće dobro situirani i uvezani“ i pozicionirali se u političkim strankama. Takvima je, kaže Korajlić, najviše stalo da se u BiH ništa ne mijenja.
– Svima koji su imali udjela u ratnim zločinima i ratnom profiterstvu trebalo bi zabraniti da se bave politikom. Svi mi znamo ko su ti ljudi u našim sredinama, ali ćutimo zbog straha za porodicu i za egzistenciju – kaže Korajlić.
Radiće ili olovke ili puške
A strah i ćutanje nisu recept za uspješno „čupanje“ iz kandži mafije, koja drži u šaci i države i društva, smatra penzionisani general avijacije Blagoje Grahovac, kolumnista i analitičar iz Podgorice.
– Dok čarobni vrijedni narod trpi i ćuti, bezobrazne siledžije i lopovi vladaju. Uvijek će oni, svuda na prostoru bivše SFRJ, svađati narode, da bi ih pljčakali. Jedino rješenje je otjerati mafiju sa vlasti i to olovkom. Ako ne bude radila olovka, radiće puške – kategoričan je general Grahovac.
Ali, „tjeranje olovkom“ nije jednostavan posao u državama u kojima je „zarobljeno“ sve, od parlamentna i budžeta do izbornog procesa.
Kako ističe Srđan Blagovčanin, direktor „Transparensi internešnela“ u BiH, organizovani kriminal u regionu je u simbiozi sa korupcijom piše Srpskainfo
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
