Farmeri na području Tuzlanskog kantona skoro sve količine svježe proizvedenog mlijeka namijenjenog za industrijsku preradu uspijevaju plasirati otkupljivačima. Domaće mlijeko pogodno je i za proizvodnju sira i maslaca, međutim nedovoljno djelovanje u ovoj oblasti ide u korist stranim kompanijama koje svoje proizvode plasiraju na bh. tržište.
Blizu hiljadu porodica u Tuzlanskom kantonu se bavi registrovanom proizvodnjom mlijeka, a sedam i po hiljada grla je u liniji otkupa mlijeka. Osamdeset posto njihovog mlijeka završava u dvije velike i četiri manje mljekare te jednoj kompaniji za proizvodnju sira.
Godišnje proizvedu 30 miliona litara svježeg mlijeka koje se potom prerađuje u posebnim postrojenjima. Među njima je i Jasmin Palavrić iz Kiseljaka nadomak Tuzle, koji raspolaže sa 18 stočnih grla.
“Ugovorno sam vezan s mljekarom Inmer putem našeg otkupljivača, odnosno zadruge Agropromet, tako da imam zagarantovan otkup mlijeka, što traje već 18 godina. Odvoz i plaćanje su redovni i to je već sedam godina prilično stabilizovano”, kaže Palavrić za Klix.ba.
Mukotrpan, ali čestit posao
Posao kojim se bavi ocjenjuje teškim i mukotrpnim, ali i čestitim te poštenim.
“Moj radni dan počinje u pola šest ujutro, a završava se kasno uvečer, u zavisnosti od obaveza koje imam. Od ovog posla se može živjeti i ja sam živi dokaz za to. Ovo je moje profesionalno opredjeljenje i često pričam o tome”, kaže nam Palavrić.
U odnosu na prethodne godine, iz Privredne komore TK navode da će mljekari 2020. pamtiti po pozitivnim pomacima koji se odnose na adekvatnu otkupnu cijenu mlijeka, urednu isplatu podsticaja i premija, ali i pogodne prilike za proizvodnju stočne hrane.
“U Tuzlanskom kantonu imamo dvije velike mljekare koje su izvozno orijentisane, međutim, one ove godine nisu bile fokusirane na turističke centre u regiji. U zavisnosti od masne jedinice, mikrobiologije i kvaliteta mlijeka, otkupna cijena ove godine se kretala u prosjeku 55 feninga po litru. Mljekare to uredno isplaćuju, a ova godina je bila povoljna i po proizvodnji stočne hrane”, kaže za Klix.ba Suad Selimović iz Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju Privredne komore TK.
Farmere raduje i adekvatan odgovor federalnog resornog ministarstva po pitanju redovnih isplata podsticaja i premija za mlijeko, što se ranije otežano odvijalo.
“Nadamo se da će se uredna isplata nastaviti i u narednom periodu te da nećemo imati zastoja. Također, najavljena je i podrška jesenjoj sjetvi s posebnim iznosom od federalnog i kantonalnog resornog ministarstva, uz gradske i općinske organe, a sve kako bi poljoprivrednici zasijali što više strnih kultura”, ističe Selimović.
I ova priča ima drugu stranu medalje, s obzirom na to da su mljekari i dalje nezadovoljni u segmentu zastupljenosti proizvoda u domaćim marketima.
Selimović navodi da najveći problem predstavljaju prevelike količine prerađevina iz Srbije, Hrvatske i Mađarske, posebno sira i maslaca. No, opravdanje za masovan uvoz ove dvije vrste mliječnih proizvoda krije se u nedovoljnoj razvijenosti ovakve vrste proizvodnje u našoj zemlji.
“Mi za ovo nemamo adekvatne subvencije ministarstava tako da naši sirevi i maslac nisu konkurentni na tržištu. To su visokotarifni proizvodi koji vuku veliku potrošnju mlijeka, a samim tim i njihove marže su znatno veće. Mljekarska industrija bi, skupa s federalnom i kantonalnim vladama, trebalo da napravi strateški program u kojem će biti posebno subvencionirane ove dvije proizvodnje”, smatra Selimović.
Mljekarski sektor je, prema riječima našeg sagovornika, u zemljama regije visokosubvencionirana oblast, posebno u dijelu koji se tiče izvoza.
“Na naše tržište njihovo mlijeko dolazi s vrlo niskom cijenom, ali mi smo se posvetili svijesti domaćih kupaca kako bismo shvatili da je domaća proizvodnja ipak najznačajnija”, naglašava Selimović.
Mladi ne žele proizvoditi mlijeko
Jasmin Palavrić s početka naše priče kaže nam da se mladi ljudi ne žele baviti proizvodnjom mlijeka, jer ovaj posao zahtijeva 24-satnu predanost. Zbog nedostatka radne snage za angažovanje, konkretno u njegovom primjeru, posao mu olakšava mehanizacija.
“O trenutnom stanju najbolje pokazuje činjenica da se prije osam godina na otkupnoj stanici nalazilo 36 ljudi, a sada sam ostao samo ja. Mlade pokušavam uvjeriti u to da se od poljoprivrede općenito može živjeti, jer imamo resurse, odnosno mnogo zemljišta i mogućnosti za različite proizvodnje. Treba uložiti u znanje, mehanizaciju, ali prije svega nam je potrebna volja”, smatra Palavrić.
Većina proizvođača mlijeka aktivna je i u govedarskom sektoru, a ove jeseni su operećeni otežanim plasmanom grla na tržište. Farmeri trenutno najviše vremena troše u silažu kukuruza, koju ocjenjuju veoma zahtjevnim poslom. Za dan ili dva skinu velike količine mase koju je potrebno adekvatno zbrinuti za postizanje najboljih rezultata prenosi Klix.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
