Francuska želi obnoviti svoj utjecaj na zapadnom Balkanu: Evo šta je rečeno o BiH
Ukoliko Francuska želi da popravi svoj utjecaj u regionu, u Institutu naglašavaju da je osnovni preduvjet za to finansijsko jačanje autonomije francuskih ambasada u regionu
Francuski institut za međunarodne odnose (IFRI) objavio je studiju pod nazivom “Angažman Francuske na zapadnom Balkanu: jačanje strateške, političke, ekonomske i društvene saradnje”.
Francuska je početkom januara započela predsjedanje Evropskom unijom, te, kako se čini, želi da poveća svoj utjecaj u regionu.
U studiji se ističe da Francuska tokom i nakon rata u BiH bila jako aktivna u regionu i jedna od ključnih zemalja za davanje evropske perspektive, ali da se onda povukla iz regiona i prepustila aktivnosti u tom području drugim zemljama.
– Nakon godina manjeg interesa, Francuska je nagovijestila svoju ambiciju da se ponovo uključi u zapadni Balkan. Ne počinje od nule. Francuska je igrala važnu ulogu u prošlosti, sa javnim ličnostima kao što je Alphone de Lamartine (Alphonse), Justin Godard, Robert Badinter i Bernard Kouchner, koji su ostavili pečat u regionu – navodi se.
Ostavila prazninu
Ističu da između zemalja zapadnog Balkana postoji mnogo toga što ih veže sa Francuskom poput kulture, nauke, politike i ekonomije.
– Međutim, na prijelazu stoljeća, angažman Francuske je oslabio zbog promjene prioriteta i pada strateške ambicije. Sa postepenim brisanjem svog prisustva, Francuska je ostavila prazninu u regionu – navodi IFRI u studiji.
Ukoliko Francuska želi da popravi svoj utjecaj u regionu, u Institutu naglašavaju da je osnovni preduvjet za to finansijsko jačanje autonomije francuskih ambasada u regionu.
– Ambasade bi trebalo da dobiju više prostora za angažman s civilnim društvom kako bi francuski pristup bio efektivniji i proaktivniji. To bi trebalo da dovede do bržeg i efikasnijeg razvoja projekata i apliciranja. Kroz demonstriranje manje birokratskog pristupa, Francuska bi mogla parirati sve jačem kineskom i ruskom utjecaju s lokalnim građanima – naglašeno je.
Većina preporuka odnosi se na ekonomiju, a vrlo malo na sigurnost. NATO je spomenut samo u kontekstu francuske participacije u misiji KFOR-a, a ne navodi se mnogo aktivnosti koje bi bile sprovođene u sklopu EU.
Što se tiče ekonomije, trgovinska razmjena 2019. godine iznosila je 242,8 miliona eura.
– Francuski izvoz u BiH je i dalje ograničen, iako je u 2019. povećan za 4,2 odsto, dosegavši 87,7 miliona eura. Francuski uvoz iz BiH se 2019. povećao za 7,2 odsto i vrijedio je 155 miliona eura – istaknuto je te također naglašeno da je Francuska osmi najveći evropski privredni subjekt prisutan u BiH, nakon Njemačke, Italije, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Poljske i Mađarske.
Razvoj demokratije
Francuska bi mogla povećati svoju diplomatsku podršku “Opservatoriju za učenje historije u Evropi” ustanovljene u novembru 2020. kao prošireni djelimični sporazum Vijeća Evrope, i i pristupanje onih država zapadnog Balkana koje se još nisu pridružile, a to su Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo.
– U kontekstu rastućeg populizma, historijsko obrazovanje koje podstiče multiperspektivnost i kritično razmišljanje je ključno za razvoj kulture demokratije. Dovodeći u prvi plan prakse koje podstiču učenjem historije u skladu sa vrijednostima Vijeća Evrope, “Opservatorija” ima za cilj da doprinese jačanju otpornosti protiv manipulacije i iskrivljavanja historije, ali i pomoći u promociji mira i dijaloga – navodi se.
Osvrnuli su se i na saradnju sa Evropskom agencijom za graničnu i obalsku stražu (Frontex) koja je od suštinskog značaja za zemlje zapadnog Balkana kako bi se efikasno suzbila ilegalna migracija i prekogranični kriminal. Napredak koči Bugarska, koja blokira potpisivanje Sjevere Makedonije sporazum o statusu Frontexa, dok je sporazum Bosne i Hercegovine u zastoju zbog nedostatka ratifikacije.
– Ovo sprečava Frontex da zakonito vođenje zajedničkih operacija širom regiona. Bugarska blokada također ograničava Frontex u pružanju tehničke pomoći i radu na granicama Sjeverne Makedonije. Francuska bi ovdje imala na koju kartu da igra, vršeći pritisak na Bugarsku i bosansko Predsjedništvo da prevaziđu zastoj i dovrše zaključake Frontexa – naglašeno je.
U studiji se govori i o borbi protiv terorizma, organizacijama civilnog društva…
