”Hrvatski član bi bio predstavnik Hrvata i ostalih, srpski član predstavnik Srba i ostalih..”

U ponedjeljak se očekuje početak nove finalne runde pregovora oko izmjena Izbornog zakona BiH. Domaći političari najavljuju novu krizu ukoliko do dogovora ne dođe. Prvi je sa svojim prijedlogom izašao HNS, ali je već sada jasno da stavovi nisu približeni, a prijedlog se ocjenjuje diskriminirajućim.

Umjesto iz i reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda, članovi Predsjedništva BIH postaju bošnjački član, koji je predstavnik Bošnjaka i Ostalih, hrvatski član koji je predstavnik Hrvata i Ostalih, i srpski član koji je predstavnik Srba i Ostalih, navodi se uz ostalo u prijedlogu HNS-a.

Nakon direktnog izbora, moraju biti potvrđeni, bošnjački član većinom glasova bošnjačkih delegata u Domu naroda FBiH, hrvatski član većinom glasova hrvatskih delegata, dok je za srpskog člana nužno potvrđivanje u NSRS.

Ovim su, smatraju u HNS-u, riješene presude u predmetima pred Evropskim sudom u Strazburu jer se svaka osoba s pravom glasa može kandidirati.

Pravni ekspert i bivši sudija, Vehid Šehić nije tog mišljenja. Naprotiv.

Sam model izbora također je sporan prema Šehiću. Pobjeđuju kandidati u Federaciji koji su osvojili najveći broj elektorskih glasova.

Elektorske jedinice su kantoni, a ukupan broj elektorskih glasova je 17. Svakom od 10 kantona dodjeljuje se onoliko elektorskih glasova koliko se iz tog kantona bira bošnjačkih, odnosno hrvatskih delegata u Doma naroda.

U prijedlogu HNS definiran je model izbora delegata i to na način da u razdiobu mandata ulaze kantoni koji imaju najmanje 5% nekog konstitutivnog naroda od ukupnog broja toga naroda u Federaciji. Oni će dati najmanje jednog takvog zastupnika u zakonodavno tijelo kantona, a 16 od 17 delegata će se rasporediti sukladno popisu iz 2013.godine

Preostalog sedamanestog delegata “zajednički” će izabrati kantoni koji nisu prešli prag od 5 posto.

Stvari postaju jasnije kada se vidi izračun gdje primjerice u Domu naroda federalnog parlementa neće biti niijednog Hrvata iz Kantona Sarajevo i Tuzlanskog kantona, pa tako ni elektorske glasove za izbor hrvatskog člana Predsjedništva, dok u Kantonu 10 i Posavskom kantonu nema nijednog Bošnjaka delegata u Domu naroda, niti mogu sudjelovati u izboru za bošnjačkog člana.

Sve navedeno, tvrdi Šehić, krši postojeći Ustav Federacije, ali i vodi dublje podjelu i nove diskriminacije.

No s ovim se ne slažu predstanici stranaka HNS-a koji su raniije ovaj prijedlog nazvali crvenom linijom.

U SDA nisu željeli komentirati prijedlog koji kako kažu nije službeno objavljen. No njihov stav nije se promijenio u odnosu na deblokadu Federacije, ukidanje etničkih prefiksa i Dom naroda koji bi isključivo trebao odlučivati o stvarima od vitalnog nacionalnog interesa. Ili kako je ranije kazao Safet Softić – nužan je kompromis.

U očekivanju nove i finalne runde pregovora stigla je i inicijativa turskog i srbijanskoga predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i Aleksandra Vučića, koju je ranije prihvatio i hrvatski predsjednik Zoran Milanović, da posreduju u dogovoru o napetostima u BiH između Hrvata, Bošnjaka i Srba. Dok su Dodik i Čović inicijativu pozdraviili Bakir Izetbegović je kazao kako se radi o jednoj odavno dogovaranoj trilaterali između BiH, Srbije i Turske.

“BiH će predstavljati institucije, a ne predstavnici stranaka ili naroda”, izjavio je Izetbegović.

Jedna od tema razgovora trebala je biti i Izborni zakon BiH.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79