Srbi koji ne žive u Federaciji Bosne i Hercegovine već dugo pokušavaju vratiti svoju imovinu za koju tvrde da im je oduzeta u posljednjih nekoliko godina. Dok institucionalni predstavnici Republike Srpske tvrde da privatnu imovinu uknjižavaju opštine i kantoni, iz federalnih institucija odgovaraju da su upravo zakoni ti koji takvu mogućnost isključuju. Svi koji žele vratiti svoju imovinu trebaju se javiti jednoj od šest kancelarija Geodetske uprave Republike Srpske.
Aleksa Erić iz Bijeljine tvrdi da mu je oduzet dio zemlje u Brezi – četiri dunuma. Već 20 godina živi u tuđem, u svoje se vratiti ne može, niti bi mogao prodati. Žalbe, tvrdi, nisu urodile plodom.
Ovo se dešava Srbima koji ne prijave ili ne obilaze nepokretnosti u Federaciji BiH, tvrde u Odboru za očuvanje i zaštitu srpske imovine. Problem je, poručuju, primjena federalnog Zakona o zemljišnim knjigama i stvarnim pravima. Radi usklađivanja zemljišnih knjiga i katastra pozivaju se vlasnici da prijave svoja prava. Poziv se šalje putem Službenih glasnika i dnevnih novina, a obavještavaju se i ostali mediji. U Odboru kažu da problem nastupa ako vlasnici to ne uprate ili ako 10 ili 20 godina ne koriste posjed, jer bi, tvrde, mogli ostati bez njega.
ĐORĐE RADANOVIĆ, Odbor za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH:
Najviše konkretnih primjera gdje je izrešen prepis zemljišta na opštinu Ilijaš ili Sarajevske šume. Ljudi su bili u katastru. Nakon tog postupka harmonizacije zemljište je prešlo u vlasništvo Opštine Ilijaš ili Sarajevo šume.
To ne stoji, odgovaraju iz Federalne uprave za geodetske i imovinskopravne poslove. Kažu da je kroz projekat registracije nekretnina od 2015. godine prošlo više od 600 hiljada predmeta. Čak i da građani ne prijave pravo vlasništva u zakonskom roku, isključuju mogućnost da bilo ko ko ima dokaze bude oštećen.
NEDŽAD PAŠALIĆ, pomoćnik direktora Federalne uprave za geodetske i
imovinsko-pravne poslove:
Zemljišno-knjižni ured vrši uspostavljanje na osnovu postojećih dokaza u skladu sa članom 64 Zakona. A on nalaže zemljišnoknjižnim uredima, pored prijava građana, da oni i po službenoj dužnosti prikupe ove dokaze propisane članom 64. Tako da je ogromna manipulacija da će građani koji se ne prijave ostati bez svoje imovine.
Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske pokušali su na Ustavnom sudu 2018. osporiti Zakon o zemljišnim knjigama, ali apelacija nije prošla. Nešto drugačiji problem ima Beograđanka Dragana Jevtić. Od oca, rođenog Sarajlije je naslijedila zemlju čiji je jedini vlasnik postala nakon ostavinske rasprave. Slučajno saznaje da je imovina – prodata, i to da ju je prodala ona, iako tada nije bila u BiH. Promjena vlasništva zvanično je zavedena. O tome nije obaviještena, a na, kako tvrdi, njenoj zemlji u Opštini Ilidža posluje jedna arapska firma. Podnijela je tužbe i krivične prijave.
Prema podacima iz Republike Srpske, oko 400 hiljada Srba polaže pravo na imovinu u Federaciji BiH. Zajedno sa Srbijom kreću u kampanju zaštite imovinskih prava, a do sada je stiglo oko četiri hiljade zahtjeva građana. Iz federalne Geodetske uprave poručuju da nijedan nisu zvanično dobili, te da ništa nije stiglo ni od sudova. Pozivaju vlasnike da se prijave, ali da provjere da li su dio katastarskih opština za koje se radi ovaj projekat. Tvrde da se sve ovo zbog njih i radi, da je besplatno i da ne otimaju nikom ništa.
Imovina koju Srbi imaju u Federaciji vrijedna je na desetine milijardi evra. Lica srpske nacionalnosti koja svoju zemlju u FBiH ne koriste 20 godina mogu da je izgube, ali postoji način da to spriječe.
Potvrdio je to u izjavi za “Nezavisne novine” Đorđe Radanović, predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH.
“Vlasnik treba da dođe u policijsku stanicu koja operativno pokriva imovinu koju posjeduje, te da u dva primjerka donese papir na kojem će stajati, recimo, ‘Ja, Marko Marković, iz sela Lohovo, pored Bihaća, tražim od Policijske stanice Bihać da zabrani pristup mom zemljištu u Lohovu svim licima koja nisu vlasnici niti suvlasnici’. Jedan primjerak predaje policiji, a drugi, koji će biti pečatiran i na kojem će biti naveden datum, uzima sebi”, pojasnio je Radanović za “Nezavisne novine”.
Prema njegovim riječima, drugi način je da se vlasnik zemlje obrati lokalnoj zajednici, odnosno opštini ili gradu u kojoj se imovina nalazi.
“Može u opštini predati zahtjev da opština preduzme sve neophodne radnje, uključujući i da obavijesti MUP, kako bi se njegova imovina zaštitila. Može i mailom da dopis pošalje MUP-u. Bitno je da ima dokaz, odnosno taj period od 20 godina”, pojasnio je Radanović, dodajući da to mogu uraditi i nasljednici imovine, s tim što moraju imati rješenje o nasljeđivanju.
Sve to, dodaje, zahtijeva vrijeme, ali kada jednom završe ovaj posao, onda su mirni. Prema njegovih riječima, oko 75 odsto od 400.000 Srba koji polažu prava na zemlju u Federaciji BiH uopšte ne obilazi svoju imovinu.
“Već smo ušli u generaciju koja, otprilike, zna tek gdje je selo odakle su mu roditelji”, pojasnio je Radanović.
Prema njegovim riječima, ako se uzme minimalna cijena od dva evra po kvadratu, ne računajući Kanton Sarajevo, gdje su nekretnine skuplje, imovina Srba u FBiH procjenjuje se na 15 milijardi evra.
“Ali mi tu govorimo o minimalnoj cijeni, koliko se plaća nekvalitetna zemlja kada se, recimo, radi eksproprijacija za auto-put. Dakle, nećemo pogriješiti ako kažemo da Srbi u FBiH imaju imovinu vrijednu na desetine milijardi evra”, rekao je Radanović.
I banjalučki advokat Milan Petković ističe da Srbi koji su napustili svoja ognjišta u FBiH moraju da uđu u posjede tih nekretnina.
“Najbitnije je da vlasnička prava ne zastarijevaju, ali neka prava posjeda mogu se izgubiti i onda mogu biti dugotrajne posljedice u smislu vraćanja tog prava. Vlasnici koji imaju svoje nekretnine u FBiH ne bi ništa smjeli prepustiti slučaju. Svako bi trebalo da izvadi sve potrebne dokumente, angažuje stručna lica, kako bi zaštitio svoju imovinu”, naveo je u izjavi za “Nezavisne novine” Petković, koji je i potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.
Prema stavu iz Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH, najveća opasnost za Srbe koji polažu prava na zemlju u Federaciji BiH je član 58 Zakona o stvarnim pravima FBiH. Dakle, u praksi, ako se Srbin ne pojavljuje i ne ukazuje da je zemlja njegova, a Bošnjak ili Hrvat koristi srpsku zemlju, protekom roka od 20 godina Bošnjak ili Hrvat ima pravo steći vlasništvo nad zemljom.
Radanović navodi da Srpska sprovodi postupak uspostave jedinstvenog katastra.
“Do sada je Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove utrošila više od osam miliona KM na troškove pošte da bi svakog posjednika ili vlasnika pisanim putem pozvala da dođe da učestvuje u postupku. Istovremeno, FBiH je na pismeno pozivanje utrošila nula KM”, ističe Radanović.
Kako naglašavaju u Odboru, Bošnjaci i Hrvati blokiraju rješavanje statusnih prava Srba. Problem je, dodaju, jer Srba u FBiH ima svega oko 45.000, a 1991. godine živjela ih je 541.000.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
