Irfan Čengić poziva nadležne službe da reaguju: Strahuje od pojave mogućeg klizišta na Bistriku
Irfan Čengić, načelnik Općine Stari Grad, danas je na press konferenciji skrenuo pažnju na moguće rizike od klizišta na području Bistričkog potoka u Sarajevu.
Jučer je Općina Stari Grad Sarajevo ponovno javno ukazala na moguće rizike povezane s lokalitetom, koji su povezani s izgradnjom stambeno-poslovnog kompleksa “Trebević Hills” na Zlatištu.
Građani starije generacije iz Sarajeva sigurno pamte 1987. godinu, kada je obilna kiša pala na Trebeviću, a ogromne količine vode su se slile niz Bistrik, noseći parkirane automobile, pa čak i velike kontejnere.
Snažan nalet vode tada je doslovno skidao asfalt s ulice. Od tog događaja 1987. godine, pa sve do danas, posebna pažnja posvećuje se održavanju brane i njenom redovnom čišćenju, gdje željezne rešetke omogućavaju poniranje Bistričkog potoka.
Ali problem je taj što Bistrički potom pripada Fedraciji BiH i Republici Srpskoj.
“Mi Bistrički potok čistimo, odnosno jedan dio, ali džaba čistite dio u općini Stari Grad, ako se desi problem u RS-u. Tražimo od Kantona Sarajevo i Federacije BiH da se uključe i procijene da li je to klizište i kako to riješiti, jer veličina ovog problema prevazilazi općinske mogućnosti. Mnogo puta smo upućivali apel da se izađe na teren i utvrde okolnosti”. upozorio je Čengić i dodao da se istim problemom bavio i njegov prethodnik Ibrahim Hadžibajrić.
Na sastanku Kantonalne civilne zaštite, zaključeno je da je komunikacija s vlastima RS-a potrebna preko Federalnog MUP-a i Civilne zaštite, kaže Čengić.
“Naša inspekcija je zatražila od inspektora RS-a da izađu na teren, što su i učinili prije dvije godine. Tada su utvrdili da je problem objekat “Trebević Hills”. Mi čistimo otvoreni dio Bistričkog potoka, ali zatvoreni ne možemo. Ljudi bacaju razni otpad u potok – od veš mašina do guma. Tražimo uključivanje kantonalnog i federalnog nivoa”, rekao je Čengić.
Također je istakao problem kamenoloma na ulazu u Sarajevo, koji je duboko ušao u područje Sarajevo šuma, te upozorio na nedovoljnu zaštitu šuma u Kantonu. Planira izdati upozorenje građanima koji imaju ilegalne objekte, kojih je mnogo u tom dijelu grada.
“Razgovarao sam s predstavnicima Vlade Kantona i rečeno mi je da postoji oko 14.000 takvih objekata. Ovaj problem se ne rješava još od 2016. godine. Ljudi nastavljaju graditi, nadajući se legalizaciji. Trebamo jasno definirati koje objekte možemo legalizovati”, istakao je on.
Na Trebeviću, koji pripada Federaciji BiH, gradnja je dozvoljena samo na mjestima gdje je ranije postojala infrastruktura.
“Vidikovac, koji je obnovljen, većih je gabarita nego što je bio. RS je Trebević stavio pod drugostepenu zaštitu. Ono što se izgradilo i planira izgraditi, predstavlja opasnost. Zavod za izgradnju treba to potvrditi. Mi smo obavili svoj dio posla, ali niko se ovim pitanjem ne bavi dok ne dođe do razarajućih poplava. Iako stalno pratimo upozorenja i upozoravamo stanovnike na opasnosti, niko to ne shvata ozbiljno dok ne dođe do neke katastrofe”, zaključio je Čengić.
