Kad mladi mogu u nargila barove zašto ne bi mogli i u školu?

Donesena je konačna odluka o pohađanju nastave u Kantonu Sarajevu. Naime, u septembru u školske klupe i u Kantonu Sarajevo vraćaju se učenici od prvog do petog razreda, koji će biti podijeljeni u dvije grupe, jedna će ići prvu sedmicu u školu, a onda online, a drugu u školu ide druga grupa.

Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo je isplaniralo kako će izgledati prve dvije sedmice. Nastava će biti u grupama do 15 učenika, časovi po 30 minuta, bez velikog odmora. Odlukom je riješen dio pitanja, ali za roditelje i prosvjetare brojna su ostala neodgovorena.

Naime, mišljenja roditelja o nastavi u novoj školskoj godini su podijeljena, a kažu sljedeće:

“Trenutna situacija koja vlada više sam za online nastavu, sve dok se ne smiri situacija u Kantonu”.

“Ja sam da se ide u školu”.

“Ne online. To je za malo starije uzraste, srednjoškolce i studente, ali za osnovce pogotovo za ove polaznike, prvi razred, drugi razred nije to to, njima treba da ostane prvi dan utiska u školi”.

“Moj komentar da uopšte ne treba ići u školu, već sve online. Šta znaš hoće li se zaraziti neće li se zaraziti?”

U Tuzlanskom kantonu još uvijek nije donesena odluka o nastavi, očekuju se epidemiološke preporuke Zavoda za javno zdravstvo, no kao i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu ili Republici Srpskoj rijetki su roditelji koji podržavaju online nastavu.

“Mislim stvarno da nije funkcionalno, djeca tu nemaju pažnju, nisu fokusirani na ono što rade – tako da sam generalno protiv online nastave”.

“Za razliku od jednog kafića, nargila bara ili bilo kakvog igrališta, školska učionica po meni je koliko toliko kontroliran prostor u kojem će biti određen broj osoba, koja će biti dezinfikovana i u kojoj postoji mogućnost da djeca imaju koliku toliku distancu”, samo su neki od komentara roditelja.

Iz Vijeća roditelja Kantona Sarajevo ističu da su mišljenja o modelu nastave bila podijeljenja zbog čega nisu predložili niti jedan, ali su za svaki dali upute, a sada čekaju i konkretne odgovore na pitanja.

“Da li su svi učenici i roditelji u mogućnosti da pristupe? Šta je sa učenicima koji su prethodnu školsku godinu nastavu pratili putem mobitela, kako i na koji način da nastave to u novoj školskoj godini. Porodice gdje imamo više djece, a jedan uređaj, jedinstvene platforme, pravilnik o ocjenjivanju koji se zaista ne može primjeniti putem online nastave, jer je predviđen za redovnu nastavu”, pita Merima Bećarević, predsjednica Vijeća roditelja Kantona Sarajevo.

“Jednostavno koliko smo mi odgovorni, koliko su odgovorne i škole kao takve, njihovi uposlenici, Ministarstvo i svi ostali faktori koji učestvuju u ovome – toliko će djeca zaista i biti bezbijedna u školama, a smatram da su mnogo bezbjednija u školama nego što bi bila u nargila barovima”, kaže Edo Čelebić, predsjednik Vijeća roditelja Zavoda Mjedenica.

Niz ozbiljnih primjedbi na odluku Ministarstva imaju direktori osnovnih škola u Kantonu Sarajevo. Kažu da su za odluku saznali kasno, i to iz medija, da nisu bili uključeni u proces donošenja, te da nastavnici nisu prošli adekvatne edukacije.

“Mi danas sredstava nemamo i zaista preuzeti odgovornost za zdravlje učenika i uopće na koncu za živote nismo spremni na ovaj način s jednim površnim pristupom. U susjednim zemljama jasno su precizirani hodogrami s jasnim uputama kako postupati ukoliko dođe do pojave simptoma kod učenika ili zaposlenika”, ističe Hajrudin Ćuprija, predsjednik Udruženja direktora sarajevskih osnovnih škola.

Obzirom da su direktori škola najodgovorniji za sve što se desi među školskim zidovima, jasno je da nismo spremni za početak nastave. Škole nemaju sredstva, a roditelji još manje.