Kako se vraćaju dugovi u Republici Srpskoj i Federaciji BiH
Zaduživanje putem obveznica i drugih finansijskih instrumenata postalo je uobičajeno sredstvo za finansiranje budžeta u oba entiteta Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj (RS) i Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH).
Iako ovakva praksa omogućava kratkoročno rješenje za budžetske deficite, na kraju su građani ti koji snose teret vraćanja ovih dugova.
Kako se vraća dug?
- Budžetska izdvajanja za kamate i glavnicu: Vlade oba entiteta izdvajaju značajna sredstva iz svojih budžeta za otplatu kamata i glavnice dugova. Na primjer, budžetom Republike Srpske za 2024. godinu predviđeno je izdvajanje od 223,6 miliona KM za kamate, od čega 110 miliona KM otpada na kamate po osnovu obveznica. Ova sredstva dolaze direktno iz budžetskih prihoda, koji se prikupljaju putem poreza i drugih javnih prihoda.
- Povećanje poreza i drugih javnih prihoda: Kako bi se osiguralo dovoljno sredstava za vraćanje dugova, vlasti mogu povećati poreze i druge namete. Ovo direktno pogađa građane jer se povećavaju troškovi života i poslovanja.
- Štednja i rezovi u javnim uslugama: U nekim slučajevima, vlade se odlučuju na mjere štednje kako bi oslobodile sredstva za otplatu dugova. To može uključivati smanjenje izdataka za javne usluge kao što su obrazovanje, zdravstvo i socijalna zaštita, što direktno utiče na kvalitet života građana.
- Refinansiranje dugova: Vlasti često pribjegavaju refinansiranju postojećih dugova, što znači uzimanje novih kredita ili emitovanje novih obveznica kako bi se otplatili stari dugovi. Iako ovo može privremeno olakšati teret, dugoročno povećava ukupno zaduženje i kamatne obaveze.
Specifičnosti u Republici Srpskoj i Federaciji BiH
Republika Srpska: RS se u posljednjih osam godina intenzivno zaduživala putem obveznica, što je rezultiralo dugom od 1,6 milijardi KM. Visoke kamatne stope, koje često prelaze 6 posto, dodatno opterećuju budžet. Zbog manjka povjerenja kreditora, RS se suočava sa većim troškovima zaduživanja.
Federacija Bosne i Hercegovine: FBiH se, nasuprot tome, zadužila za 850 miliona KM putem obveznica, uz niže kamatne stope. Iako je zaduženje niže, građani FBiH također snose teret vraćanja duga putem sličnih mehanizama kao u RS.
Zaključak
Bez obzira na entitet, zaduživanje ima direktan uticaj na građane koji, kroz poreze, veće troškove i smanjene javne usluge, vraćaju dugove koje vlade preuzimaju. Dugoročna održivost ovakvih finansijskih politika je upitna, te se sve češće postavlja pitanje o potrebi za odgovornijim pristupom upravljanju javnim finansijama kako bi se zaštitili interesi građana
