Ko želi upravljati Drinom narednih 50 godina?
Državni Ustavni sud će na plenarnoj sjednici koja će biti održana 19. i 20. januara donijeti i rješenje o neizvršenju ranije odluke suda u vezi sa radom Komisije za koncesije BiH, a koja se tiče korištenja hidropotencijala rijeke Drine.
Ustavni sud je na sjednici održanoj 16. jula 2021. godine donio djelomičnu odluku o dopustivosti i meritumu odlučujući po zahtjevu 24 člana Predstavničkog doma Parlamenta BiH za rješavanje spora između države BiH i njenog entiteta Republike Srpske.
Tada je utvrđeno da postoji spor u vezi sa odlukama o koncesijama u pogledu koncesionog dobra i nadležnosti za njihovo donošenje koje je donijela Republika Srpska.
Zbog toga je tada naloženo državnoj Komisiji za koncesije da najkasnije u roku od tri mjeseca riješi sporna pitanja u vezi sa dodjelom koncesija piše Klix.
Predmet djelomične odluke suda bilo je utvrđivanje uslova za dodjelu koncesije za izgradnju i korištenje hidroelektrane “Buk Bijela” na rijeci Drini, na području općine Foča te koncesiji za izgradnju hidroelektrane “Paunci”, također na rijeci Drini.
Državni zastupnici u svom zahtjevu Ustavnom sudu BiH su istakli da entiteti nemaju pravo upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, što uključuje i uspostavljanje koncesije na državnoj imovini.
Ono što vlasti RS-a zapravo namjeravaju uraditi jeste da raspolažu državnom imovinom, što je u ovom slučaju vodni potencijal rijeke Drine, prije no što se dugogodišnji problem državne imovine riješi zakonom koji treba donijeti Parlament BiH.
Donošenjem problematičnih odluka, Vlada RS-a već dugo godina kontinuirano radi na izlaganju države političkoj i međunarodnopravnoj krizi.
Izgradnja tri objekta unutar planiranog projekta “Gornja Drina”, koštao bi skoro milijardu KM (dio koji finansira manji bh. entitet), a iz RS-a su istakli kako je pitanje koncesija odvojeno od pitanje države imovine jer takav zakon već postoji.
Osporena odluka Vlade RS-a u članu 5. propisuje da se koncesije dodjeljuju na period od 50 godina.
Ustavni sud je naglasio kako je već donio odluku o specifičnosti državne imovine te da ona obuhvata i javna dobra poput morske vode i morskog dna, riječne vode i riječnih korita, jezera, planina i drugih prirodnih bogatstava.
“Kao takvo, javno dobro može biti izuzeto iz javnog prometa zbog svog značaja jer je to jedini način da bude sačuvano i zaštićeno”, navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH.
Sud ističe da nije opravdanje RS-a tvrdnja da se radi o “unutrašnjim vodama na teritoriju RS-a” jer se sve to opet nalazi na teritoriji države BiH.
“U smislu pojma titulara državne imovine ne postoje neke apstraktne ‘vanjske vode’, da bi onda zakonodavac mogao da pravi razliku u odnosu na ‘unutrašnje vode’ na teritoriji Republike Srpske koje su njegova imovina”, naglašeno je u odluci.
Budući da Zakon o koncesijama ne sadrži posebne odredbe kojima bi bio utvrđen i ovlašteni subjekt za pokretanje spora kada je u pitanju dodjela koncesija, postoji pravna praznina koju mora popuniti Ustavni sud.
Komisija za koncesije nije izvršila djelimičnu odluku Ustavnog suda pa će stoga sud ponovno 19. i 20. januara donijeti rješenje kojim se nalaže izvršenje odluke iz 2021. godine.
U isto vrijeme traje borba za državnu imovinu o čemu će Ustavni sud BiH ponovno morati odlučivati jer vlasti iz manjeg bh. entiteta nakon osporenih odluka, samo donesu druge istog sadržaja i uporno insistiraju da im se da na raspolaganje ono što je državno.
Ne ohrabruju ni poruke političara da će se popustiti RS-u kako bi se radili “projekti” jer u nekom grmu kod rijeke Drine definitivno leži zec i lijepo upakovan narativ elektroenergetskih projekata više ima veze sa otimanjem državnog vlasništva i krpljenjem budžetskih rupa te vraćanjem dugova manjeg bh. entiteta, no što ima sa interesom građana da žive u državi u kojoj se pravni poredak poštuje i ne ignorira.
Nameće se pitanje ko će pobijediti u šahovskoj partiji borbe za državnu imovinu, jer postoje brojne mogućnosti kako se igrati države i predstavljati stvari u potpunosti drugačije no što je njihova stvarna sadržina.
