Korona nije zaustavila odlaske iz BiH: U pandemiji se državljanstva odreklo više od 4.000 osoba

Da građani BiH, ni 26 godina nakon završetka rata, ne vide perspektivu u našoj zemlji, dokazuje podatak da se, samo u posljednjih godinu i po, bh. državljanstva odreklo više od 4.000 ljudi.

Matične knjige

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, u prvih šest mjeseci ove godine bh. državljanstva odreklo se 1.239 osoba, dok je u prošloj godini taj broj iznosio 3.138.

Na ispisu iz matične knjige državljana BiH je od početka ove godine zaradila nekoliko stotina hiljada KM, jer taksa za ispis iz državljanstva iznosi 800 KM, osim za one koji uzimaju državljanstvo neke od država bivše Jugoslavije, za šta plaćaju taksu od 200 KM. Ispis iz državljanstva BiH skuplje je ako se zahtjev podnosi posredstvom diplomatsko-konzularne mreže BiH, jer se tada plaća i konzularna taksa te to košta oko 1.000 KM.

– Razloga ima mnogo, ali prvi je elementarna sigurnost koju im pruža država u kojoj borave te dugoročno planiranje bilo kakve vrste boravka, porodičnog života u zemljama u kojima su nastanjeni. Druga stvar je sociološke naravi, a to je da se identitet bilo kog bh. građanina koji živi vani ne veže za državljanstvo – kazao nam je doc. dr. Amer Osmić, profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Dodao je da građani koji se odriču državljanstva ne vide mogućnost povratka u BiH niti vide važnost zadržavanja bh. državljanstva.

– Nažalost, ove trendove imat ćemo i u narednim godinama ovisno o pandemijskim kretanjima i tome hoće li se broj zaraženih povećavati ili će se vratiti restrikcije, a neovisno o društvenom stanju u BiH. Taj broj će ili ostati kakav je bio prethodnih godina ili će se blago povećati – rekao je Osmić.

Prema njegovim riječima, ukoliko je prevaziđen pandemijski period, brojevi će se naglo povećati jer se akumulirao broj zahtjeva koji eventualno još nisu dovršeni.

Krenuti u akciju

– Država treba krenuti u akciju tako što će sačuvati, odnosno promijeniti pristup prema dijaspori i iskazati koliko je dijaspora važan element bh. društva. Nažalost, mi, izuzev nekih pojedinačnih programa i akcija, nemamo sistemski i strategijski pristup o važnosti dijaspore za bh. društvo i samim tim je evidentan rezultat da mnogi ne vide nikakav benefit od toga da zadrže državljanstvo, a vide enormno velike benefite ukoliko dobiju državljanstvo zemlje u kojoj žive – istakao je Osmić.

Skoro 100.000 izgubljenih državljana

Tokom 1996., prve poslijeratne godine, državljanstva BiH odreklo se svega šest osoba. Sljedećih nekoliko godina taj broj je bio dvocifren, a posljednjih godina pristizalo je više hiljada takvih zahtjeva pa se BiH opasno primiče broju od 100.000 zauvijek izgubljenih državljana.

Odlaze visokoobrazovani

Osmić kaže da podaci o nivou obrazovanja onih koji su se odrekli bh. državljanstva nisu javno dostupni, ali da je „procent visokoobrazovanih značajan“.

– Veliki broj građana koji odlaze iz BiH je visokoobrazovan. Tom analogijom možemo zaključiti da je otprilike 30 posto, odnosno svaka treća osoba koja se odrekla državljanstva visokoobrazovana – istakao je Osmić.


Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79