Bosna i Hercegovina je u ovoj godini potrošila 1,68 miliona eura za nabavku službenih limuzina, a raspisani su tenderi u vrijednosti dodatnih 3,57 miliona.
Novinarka Aida Trepanić evidentirala je da je u Bosni i Hercegovini u ovoj godini potrošeno 3,3 miliona konvertibilnih maraka [1,68 miliona eura] za nabavku službenih limuzina, a raspisani su tenderi u vrijednosti od dodatnih sedam miliona konvertibilnih maraka [3,57 miliona eura]. Time je nastavljana praksa enormne potrošnje javnog novca za službene limuzine u Bosni i Hercegovini, čak i u vrijeme najveće zdravstvene krize u zemlji.
Službena vozila kupovali su politički zvaničnici, vladine institucije ili javna preduzeća u vlasništvu države, otkriva analiza.
Nabavka službenih limuzina u Bosni i Hercegovini izaziva posebnu pozornost i kritike javnosti, jer se novac iz javnog budžeta troši na luksuz, dok veliki broj građana teško preživljava.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine [BIRN BiH], medij koji je dio svojih novinara specijalizirao za praćenje potrošnje javnog novca, od 2018. godine je registrovala ukupan utrošak od visokih 35 miliona konvertibilnih maraka [17,89 miliona eura] na službena vozila u Bosni i Hercegovini.
Prosječna plata po zaposlenom u Bosni i Hercegovini u 2021. godini iznosi ispod 1.000 konvertibilnih maraka (510 eura), prema entitetskim zavodima za statistiku, dok je potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u septembru iznosila 2.152,51 konvertibilnih maraka (1.100 eura), prema podacima koje je objavio Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine. To govori da dvije plate u jednoj porodici ne mogu pokriti mjesečnu potrošačku korpu. Ujedinjeni narodi navode da se više od polovine stanovništva Bosne i Hercegovine nalazi na rubu siromaštva, a 15 posto ispod te granice.
Skupa vozila u siromašnoj zemlji
Trepanić, koja je u posljednjih 12 mjeseci svakodnevno pratila tendere za nabavku službenih vozila u Bosni i Hercegovini kaže da je najskuplje vozilo ove godine kupila javna kompanija Elektroprivreda ‘Hrvatske zajednice Herceg-Bosne’, koja je na službeno vozilo utrošila 133.000 konvertibilnih maraka [68.000 eura], bez poreza [PDV].
Političar koji je u ovoj godini nabavio najskuplje vozilo je načelnik općine Prozor Rama Jozo Ivančević. On je u januaru naručio službeno vozilo po cijeni od 111.000 konvertibilnih maraka [56.750 eura]. Općina Istočni Stari Grad, koji ima svega 1.100 stanovnika, na službeni automobil je izdvojila 60.000 konvertibilnih maraka [30.680 eura]. Općina Trnovo, koja ima 1.500 stanovnika, na službeni automobil je utrošila 80.000 konvertibilnih maraka [40.900 eura].
Sva ova luksuzna vozila su kupljena u toku vrlo snažnog trećeg vala pandemija korona virusa početkom godine. Korona virus je u Bosni i Hercegovini od marta 2020. odnio gotovo 11.000 života, što zemlju i u oktobru čvrsto drži na drugom mjestu po broju umrlih na milion stanovnika u svijetu, i prvu u Evropi, prema izračunima web stranice Worldometers. Istovremeno, masovna vakcinacija protiv korona virusa u Bosni i Hercegovini je krenula tek ovog ljeta, skoro pola godine kasnije nego neke zemlje u regiji, i to donacijama drugih zemalja i organizacija, dok se zdravstvene ustanove još uvijek suočavaju sa nedostatkom medicinskog kadra i opreme, poput medicinskog kisika na odjelima intenzivne njege.
Favoriziranje dobavljača
Novac za službene limuzine u Bosni i Hercegovini ne samo da se troši nesrazmjerno u odnosu na ekonomsku mogućnost zemlje, već je sporan i način utroška tog novca, upozorili su iz organizacija koje prate transparentnost rada javnih institucija u Bosni i Hercegovini.
Političke partije koje preuzimaju upravljanje državnim institucijama nakon izbora favoriziraju tačno određene dobavljače vozila. Od izbora 2018. godine vlast u zemlji čini koalicija Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BiH) i Stranka demokratske akcije (SDA).
“Imate teritorijalno određeno ko kome dostavlja vozila”, rekla je Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala BiH. Da bi se odabrao određeni ponuđač, a istovremeno ispoštovao Zakon o javnim nabavkama u tenderskoj dokumentaciji za nabavku vozila, upisuje se tačna dužina koju vozilo treba da ima, uz odstupanje do pet milimetara. To znači da se na taj tender može prijaviti samo jedna vrsta vozila, dok drugi dobavljači ili modeli vozila ne zadovoljavaju uslove već na samom startu, pokazala je analiza BIRN-a BiH.
Izvršni direktor BIRN-a BiH, Denis Džidić kaže da su tokom istraživanja uloženi veliki napori kako bi se pokazalo koliko su nabavke službenih vozila u Bosni i Hercegovini koruptivne.
Novinari i drugi stručnjaci okupljeni oko BIRN-a BiH sada nastoje podatke o netransparentnoj nabavci službenih vozila koje prikupe dostaviti do što većeg broja mladih ljudi, koristeći se novim tehnologijama, uključujući i društvene mreže poput Twittera ili Facebooka. Obrazovanjem mladih ljudi na takav način uči ih se važnosti transparentnog odnosa prema javnom novcu, naročito ukoliko neki od njih budu u poziciji da odlučuju o načinu utroška tog novca.
Trepanić kaže da posao njenih kolega ne uključuje samo evidentiranje broja nabavljenih službenih vozila. Oni kontaktiraju državne institucije čiji su tenderi za nabavku službenih vozila sumnjivi. Vrlo često su uspjeli utjecati na to da tender bude poništen i učinjen više transparentnim.
“To je neka vrsta satisfakcije u poslu kojim se bavimo”, zaključuje Trepanić.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
