Münchenska sigurnosna konferencija: Bosna i Hercegovina i put prema EU u fokusu
Na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji, koja se bavila pitanjima ratova na Bliskom istoku, Ukrajini te Zapadnom Balkanu, posebna pažnja posvećena je Bosni i Hercegovini.
Događaj je okupio domaće i međunarodne dužnosnike, a na marginama konferencije održani su susreti visokih predstavnika. Među njima su bili visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt i posebni izaslanik EU-a za dijalog Srbije i Kosova, Miroslav Lajčák.
Lajčák, koji dobro poznaje situaciju u BiH s obzirom na svoj prethodni mandat na Schmidtovoj poziciji, izrazio je saglasnost s njim o potrebi da Bosna i Hercegovina iskoristi trenutak te napreduje prema članstvu u Europskoj uniji. Schmidt i Lajčák složili su se oko važnosti trenutne faze i potrebe za reformama u BiH kako bi se ubrzao europski integracijski proces.
Šef bosanskohercegovačke diplomacije, Elmedin Konaković, izvijestio je o napretku zemlje u pogledu usvajanja zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma te otvaranja pregovora s Frontexom. Izrazio je zadovoljstvo pozitivnim reakcijama članica EU-a koje, kako ističe, žele vidjeti BiH aktivnom u europskom procesu.
Na pitanje može li BiH biti optimistična oko otvaranja pregovora o članstvu s EU-om u ožujku, Konaković je naveo da će to ovisiti o usvajanju zakona o sukobu interesa, izmjenama Izbornog zakona i zakonu o sudovima. Istaknuo je da su ove obaveze izvedive te je izrazio nadu da će politički lideri prepoznati priliku koja se pruža i preuzeti odgovornost za postizanje ciljeva.
U drugom dijelu konferencije, bošnjački član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, sudjelovao je kao uvodničar na panelu pod nazivom “Proširenje u službi zaštite: uklanjanje sivih zona u europskom susjedstvu”.
Bećirović je naglasio da je integracija država zapadnog Balkana u EU i NATO najbolji način za izlazak iz sive zone te je pozvao Europsko vijeće da u martu donese odluku o otvaranju pregovora s BiH. U kontekstu rješavanja sivih zona, Bećirović je istaknuo da je članstvo u NATO-u ključna garancija o sigurnosti te da proširenje Saveza istovremeno znači suzbijanje tih zona.
