Na nivou BiH identificirano je 37 žrtava trgovine ljudima
Bosna i Hercegovina identificirana je kao zemlja podrijetla, tranzita i odredišta žrtava trgovine ljudima, a nedavni incident s elementima trgovine ljudima i zloporabe djeteta još jednom je aktualizirao problematiku ove vrste kriminala u bh. društvu.
Iako policija opravdano ne iznosi službene informacije zbog činjenice da je žrtva maloljetna, istražitelji su suočeni s izazovima u suzbijanju ove vrste kriminala koji je sve više prisutan, posebno uz korištenje društvenih mreža i platformi.
Prema podacima iz prošle godine, na nivou BiH identificirano je 37 žrtava trgovine ljudima, koje su eksploatisane najčešće za prisilno organizovano prosjačenje, prostituciju i seksualne usluge, radnu eksploataciju te organizirane ugovorene prisilne brakove.
Međutim, iz nevladinog sektora stižu poruke da brojke ne odražavaju stvaranu situaciju jer institucije ne rade dovoljno na identifikaciji žrtava.
Amela Efendić, direktorica Ureda Sarajevo MFS-Emmaus za N1, ističe da nedostatak adekvatne brige države za skloništa i neadekvatno finansiranje rezultira nedostatkom podrške žrtvama trgovine ljudima. Nedavno zatvaranje skloništa Emmaus, koje je dugi niz godina pružalo podršku žrtvama, pokazuje ozbiljnost problema.
Pomoćnik ministra sigurnosti BiH, Samir Rizvo, naglašava da, iako uvijek postoji prostor za napredak, institucije su uspješne u borbi protiv trgovine ljudima, što potvrđuju brojne osuđujuće presude izrečene za ovaj oblik kriminala.
Digitalna era, kako ističu stručnjaci, otvorila je nove izazove u borbi protiv trgovine ljudima.
Kriminalci koriste internet kako bi vrbovali žrtve, a nedostatak prepoznavanja trgovine ljudima kao krivičnog djela predstavlja dodatni izazov u suzbijanju ovog problema.
Očekuje se da će Vijeće ministara BiH usvojiti Strategiju za borbu protiv trgovine ljudima, a njezina implementacija bi dugoročno mogla donijeti pomake u zaštiti žrtava i procesuiranju počinitelja ovog oblika kriminala.
