Većina ljekara koji su, kako smo jučer objavili, ostali bez licence za rad tužit će Ljekarsku komoru FBiH.
Na spisku za „otpis“ su najiskusniji doktori, koji su spasili hiljade života, izveli najkompliciranije operacije i koji su priznati ne samo u našoj zemlji nego i šire. Nad njima se počela primjenjivati Odluka Ljekarske komore FBiH da nakon 75. godine života nema produžavanja licenci.
Osim dr. Lidiji Lincender, rad je zabranjen i čuvenom sarajevskom kardiologu Marku Bukši. Za „Avaz“ je dr. Bukša kazao da Ljekarska komora nije imala nikakav osnov za donošenje ovakve odluke.
Principijelni razlozi
– To nema nikakvog uporišta u zakonu, čak i u Ustavu postoji odredba po kojoj je zabranjena diskriminacija po starosti. Ako neki ljekar koji ima više od 75 godina, ima i uredno ljekarsko uvjerenje, koje bi podrazumijevalo i neuropsihijatrijski nalaz, onda nema nikakve osnove zabrani izdavanje licence – kaže on.
Ističe da takva odredba ne postoji nigdje u regionu, pa ni u RS, gdje je sada zaposlen.
– Ni u Hrvatskoj ni u Srbiji niti bilo gdje u Evropi nema ograničenja. Radi se o samovoljnom aktu predsjednika Ljekarske komore Haruna Drljevića, koji je to nametnuo. Planiram podnijeti tužbu, zajedno s nekim kolegama, samo iz principijelnih razloga – kazao je Bukša.
Pravni status
O svojim osjećanjima nije htio mnogo pričati, jer, kako kaže, to ne smatra tragedijom.
Harun Drljević, predsjednik Ljekarske komore, s druge strane ostaje pri stavu da ljekari stariji od 75 godina nemaju šta tražiti u ordinacijama, već da je potrebno pružiti priliku i mladim ljekarima, koji sve više odlaze iz naše zemlje.
– Dobna granica je 75 godina, ljekari rade kao i svi drugi, 40 godina radnog staža ili 65 godina života, nakon toga odlaze u penziju. Nakon toga njihov radnopravni status definiše Zakon o MIO/PIO. Međutim, Federalna komora dozvoljava da rade još deset godina, do 75. godine života, uz obnavljanje licence svake godine – kazao je Drljević.
Drljević: Nema diskriminacije
Drljević kaže da bez licenci neće ostati 200 ljekara, kako je „Avaz“ naveo, već mnogo manji broj. No, on nije mogao reći o kojem je broju tačno riječ.
– Mora se voditi računa o stanovništvu. Niko ne bi da ga operiše hirurg koji ima 80 godina. Nema nikakve diskriminacije koju oni navode – dodaje Drljević.
Kako Hrvatska može imati 400 tranplantacija organa, a BiH samo 20?
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
