Njemački mediji: Nacionalist Milorad Dodik pokrenuo nove korake ka secesiji. Blizak je Putinu

Nacionalist Milorad Dodik, koji tijesno sarađuje s ruskim liderom Vladimirom Putinom, nedavno je pokrenuo nove korake ka secesiji, piše Deutsche Welle.

Tako je parlament bh. entiteta RS, koji je pod dominacijom Dodikove stranke SNSD, usvojio zakon kojim bi odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine trebale izgubiti svoju važnost. Stručnjaci to smatraju predposljednjim korakom prije stvarne secesije. Zbog toga su pozivi za povećanjem EUFOR mirovnih trupa u Bosni i Hercegovini ponovno sve glasniji. Trenutno je u zemlji prisutno oko 1.150 vojnika.

Jedan od tri člana Predsjedništva države, socijaldemokrat Denis Bećirović, sada hitno zahtijeva više vojnika kako bi zaštitio Bosnu i Hercegovinu.

“Kako bismo djelovali na vrijeme i spriječili moguće negativne posljedice te očuvali stabilnost i sigurnost u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu, od najveće je važnosti hitno raspoređivanje dodatnih i značajno jačih snaga EUFOR u što kraćem vremenskom periodu”, izjavio je Bećirović za austrijski „Standard”.

Nažalost, “sigurnost i mir ozbiljno su ugroženi zbog opasne proruske i separatističke politike predsjednika entiteta RS, Milorada Dodika”, nastavio je Bećirović.

“Dodik je otvoreno započeo sa politikom koja je usmjerena protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma i protivustavnom razgradnjom države Bosne i Hercegovine. Mir u Bosni i Hercegovini i regiji je ozbiljno ugrožen. Sada je posljednji trenutak da se zaustavi širenje krize slične onoj u Ukrajini na teritoriju Bosne i Hercegovine, i time na jugoistok Europe.”

Bećirović smatra da bi nove EUFOR trupe posebno trebale biti raspoređene u Distriktu Brčko, kao i u drugim strateškim područjima. Stacioniranje vojnika na tom području moglo bi stoga spriječiti opasne poteze vlasti u RS. Prema vojnim stručnjacima, to bi bio jasan znak upućen Dodiku i RS da EUFOR može i želi reagirati u slučaju potrebe.

Bećirović smatra da je izvršno ovlaštenje Eufor misije sada ključno s obzirom na nove geopolitičke okolnosti koje su nastale uslijed brutalne ruske agresije na Ukrajinu. On podsjeća da je NATO-u u Daytonu jasno postavljena zadaća – očuvanje mira u Bosni i Hercegovini. Prema tome, EUFOR ima zadatak osigurati suverenitet i teritorijalnu cjelovitost države te zaustaviti sve razorne sile koje bi joj mogle ugroziti.

“Situacija u Bosni i Hercegovini je u direktnoj vezi s ruskom agresijom protiv Ukrajine. Ruski predsjednik Vladimir Putin je to istakao u opravdanju agresije protiv Ukrajine i odredio rusku zonu utjecaja koja uključuje osim Gruzije i Moldavije i Bosnu i Hercegovinu. Navedeno je potvrđeno od strane najviših dužnosnika NATO-a. U BiH se intenzivno radi na ostvarenju ukrajinskog scenarija “, izjavio je Bećirović.

Visoki predstavnik Međunarodne zajednice, Christian Schmidt, imao bi koristi od takvog pojačanja trupa. Jer, tada bi se njegove odluke bolje provodile. Iz Ureda Visokog predstavnika (OHR) kažu u vezi s ovim pitanjem:

“U februaru 2022. Visoki predstavnik je izrazio podršku odluci o jačanju rezervne jedinice EUFOR misije u Bosni i Hercegovini.” Međutim, odluka o povećanju trupa nije u nadležnosti OHR-a.

Važnost vidljivosti i mobilnosti trupa EUFOR-a proizlazi iz potrebe da se “mogućem pogoršanju sigurnosne situacije može pravovremeno odgovoriti”. Visoki predstavnik smatra da je važno da Eufor-Althea misija zadrži svoje izvršno ovlaštenje i sposobnost brze raspodjele trupa.

“Da bi mogao izvršiti dodijeljene zadatke, EUFOR mora biti adekvatno opremljen i osobljen, što Visoki predstavnik podržava”, navodi se u saopćenju OHR-a.

Uprkos mnogim procjenama stručnjaka, EU se ipak odlučila protiv povećanja trupa. Iz EU izvora navodno je argumentirano protiv povećanja trupa čak i od strane austrijske vlade u Beču. Na zahtjev lista Standard, Delegacija EU u Sarajevu je saopštila da ona “ne donosi odluke u vezi s vojnim misijama”, već da takve odluke donose članice EU u Vijeću. U Ministarstvu obrane Austrije tvrde da se ne očekuje da će “trenutna sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini imati direktne negativne posljedice na misiju Althea”.

“Stoga trenutno ne izgleda prikladno dodatno povećavati broj osoblja. Međutim, procjena rezervnog angažmana nije stvar nacionalnog vojnog zapovijedanja”, izjavio je Pierre Kugelweis iz pres službe austrijskog Ministarstva obrane, javlja DeutcheWelle.

“Ukupna situacija je u osnovi stabilna i sigurna, ali i dalje osjetljiva”, rekao je Kugelweis.

“Općenito, sukobi između države BiH i RS su se nedavno pojačali. Vrlo je vjerojatno da će gospodin Dodik nastaviti svoju politiku secesije i ucjene”, objašnjavaju iz Ministarstva obrane. Odluka o slanju rezervnih snaga podliježe komandnoj strukturi NATO-a.

Inače, Austrija će od sljedeće godine predati zapovijedanje EUFOR misijom. Novi zapovjednik EU misije Eufor Althea od 1. januara 2024. godine će biti mađarski generalmajor László Sticz. Činjenica da sada preuzima mađarski zapovjednik – iako se Sticz sam smatra vrlo profesionalnim – nije dobro prihvaćena ne samo u Bosni i Hercegovini. Naime, mađarski premijer Viktor Orbán podržava desničarskog separatistu Dodika.

Mađarska je u proteklim godinama stekla više utjecaja u jugoistočnoj Europi, a mađarski predstavnici sada zauzimaju ključne pozicije. Zbog usmjerenosti neliberalne i autokratski vođene vlade u Mađarskoj, to često izaziva nesigurnost na terenu jer se strahuje od političkog utjecaja iz Budimpešte. Nedavno su se i predstavnici SAD-a trudili postići da Italija umjesto Mađarske preuzme zapovjedništvo nad EUFOR-om.

Međutim, sada se čini da je Mađarska dobila komandu nad EUFOR-om, jer se obavezala da će od januara 2024. godine najmanje tri godine osigurati četiri do pet helikoptera za EUFOR. To se dogodilo uprkos činjenici da se Mađarska na političkoj razini žestoko protivi sankcijama protiv Dodika, iako je on već godinama podvrgnut američkim sankcijama i uprkos tome što bi sankcije EU-a protiv partnera Kremlja bile učinkovit način da ga zaustave.

Trenutno je Njemačka suspendirala projekte s RS zbog Dodikove politike, a međunarodni donatori trenutno odgađaju svoju financijsku pomoć. Međutim, signal iz EU-a bio bi posebno važan.

Prema navodima Ministarstva obrane, Austrija će i dalje podržavati EUFOR u Bosni i Hercegovini, “ali više neće obavljati direktne zadatke koji su bili povezani s komandnom strukturom. To znači da će od proljeća 2024. godine svi helikopteri biti osigurani od strane Mađarske”, izjavio je Kugelweis za Standard.

“To se odnosi i na neposredno okruženje zapovjednika s raznim funkcijama osoblja i podoficira. Austrija će i dalje, svake godine naizmjenično s Mađarskom, osiguravati jednu pješadijsku satniju – oko 100 vojnika.” Također će i dalje održavati veze u lokalnim zajednicama.

Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79