Od igle do lokomotive – tako bi se, u najkraćem, mogla opisati zaplijenjena roba koju Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) svake godine prodaje na aukcijama i u direktnoj prodaji.
Uz malo sreće, na ovim aukcijama po cijenama od par stotina maraka možete „pazariti“ nove mobitele, raznu tehničku robu poput televizora, laptopa i slično, kućanske aparate, pa čak i polovne automobile.
U skladištima UIO smještena je raznovrsna roba – odjeća i obuća, parfemi, satovi, cigarete, alkohol, čokolade i drugi slatkiši, automobilske gume, samo su dio bogate „ponude“ koja nakon što je oduzeta, čeka svoje kupce. Za pravosnažno oduzetu robu nadležni sud obično u presudi kaže šta će se dalje dešavati. Nakon donošenja pravosnažne sudske odluke, kojom se konačno odlučuje o sudbini privremeno oduzete robe, Uprava za indirektno oporezivanje provodi postupak prodaje, uništavanja ili ustupanja roba, zavisno od odluke suda, prenosi Faktor.
U 2018. godini UIO BiH organizirala je ukupno 27 javnih aukcija i 15 direktnih prodaja. Ukupan iznos sredstava ostvaren prodajom robe iznosio je blizu pola miliona maraka – tačnije, 479.439,63 KM. Prodaja robe putem licitacija nije vršena, a iz UIO objašnjavaju i zašto nije bilo licitacija.
– Postupak prodaje zaplijenjene robe putem javne licitacije pokreće se samo u izuzetnim slučajevima, i to kada prodaja robe zbog njenih karakteristika ili glomaznosti, može izazvati štetne posljedice na tržištu i kada postoje opravdani razlozi javnog interesa, uključujući i rizik nanošenja štete javnom zdravstvu i sigurnosti – navode iz Uprave.
Vrijednost robe na nivou regionalnih centara i pri Centralnom skladištu koje se nalazi u Banjoj Luci određuju imenovane komisije. Komisije za procjenu vrijednosti oduzete robe imaju zadatak da utvrde vrijednost robe na temelju stvarnog stanja robe, a prilikom procjene u obzir uzimaju tržišnu cijenu identične ili slične robe na domaćem tržištu, umanjenu za uobičajene troškove poslovanja u trgovini.
Pravo učešća na javnim aukcijama i u direktnoj prodaji koje organizuje UIO imaju pravna i punoljetna fizička lica, kao i fizička lica koja obavljaju djelatnost registriranu kod nadležnog organa i koja ispunjavaju uvjete iz Odluke o prodaji carinske robe.
– Lica zaposlena u bilo kojoj organizacionoj jedinici Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje, kao i njihovi srodnici do trećeg stupnja linijskog ili tazbinskog krvnog srodstva ne mogu biti učesnici na prodajama – pojašnjavaju iz UIO.
Muške, ženske i dječije majice u prošloj godini prodavale su se po cijenama od pet do 50 KM, obuća (patike, sandale i papuče) od tri do 70 KM, par čarapa od pola do tri marke… Najskuplja prodaja u 2018. izvršena je u Regionalnom centru Tuzla. Predmet prodaje je bila roba široke potrošnje (razna tehnička roba, odjevni predmeti, obuća,…), a najveća postignuta cijena je iznos od 150.000 KM.
Najniže cijene stavljaju se na tzv. sitnu robu (šnale, ukosnice, gumice za kosu i slično) i tekstilnu robu.
– Novac ostvaren prodajom robe predstavlja prihod Jedinstvenog računa sa kojeg se sredstva raspoređuju na način kako je propisano Zakonom o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda. To konkretno znači da se novac dobijen prodajom oduzete robe raspoređjuje korisnicima (institucije BiH, entiteti i Brčko distrikt), kao i svi ostali prihodi od indirektnih poreza – kažu iz Uprave za indirektno oporezivanje.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
