Kraj jedne, početak druge…, vrijeme je za podvlačenje crta. Dani su, kao i prethodnih godina, odlučili da ostave pisani trag o ljudima koji su, po izboru redakcije, obilježili prethodnu godinu. Ovo je naš izbor s kojim se mnogi neće složiti. Ni mi nismo bili jednoglasni trebamo li praviti i među njih deset (12 da budemo precizni) neki redoslijed, no to je najmanje bitno. Bitno je, bar nama koji smo ih birali, da i Davor Dragičević i Ismet Gavrankapetanović i Željko Komšić i Senad Džambić i Kemal Hanjalić i Dunja Mijatović i Edin Džeko i Lana Tatić i Haris Džananović, Amer Viteškić, te Ajdin Derenjić i Damir Džumhur dokazuju da u Bosni i Hercegovini ne mora sve biti crno, a da života ima i bez visoke, svima dohvatljive, a nerazumljive politike koja nameće princip što gore, to bolje… Eto zašto su oni nama naj!
Senad Džambić, privrednik
Čovjek kojeg je još 2014. Forbes po bogatstvu smjestio na deseto mjesto među privrednicima regiona, rijetko javno progovara. Nema ga puno čak ni u dva 2018. za mnoge najglamuroznija bh. vjenčanja njegovih kćerki. On šuti i kad njegova grupa kupi nešto tipa industrije građevinskog materijala u Srebreniku s kamenolomima, što je naizgled potpuno nespojivo sa trgovinom, za šta je njegov Bingo sinonim u BiH. A ima udjele u 11 različitih bh. kompanija, prenosi Oslobođenje.
Nećemo o brojkama. Ne zato što je nepristojno, naprotiv, kada se radi o kompaniji te veličine, vrlo su bitne. Ko ne vjeruje, neka se sjeti drame u Hrvatskoj s Agrokorom. Daleko od toga da treba vući paralele, ali upravo je taj slom 2017. Džambićevo ime i poslovnu priču proširio puno dalje od čak i Forbesa: Ko je, zaboga, Bosanac koji je na meti Todorića!? No, brojke su puno ozbiljnija priča od ove.
Vrijedi, međutim, podsjetiti na to kako je krajem 2018. na BH sedmici inžinjerstva u Tuzli objasnio kako od male kompanije napraviti veliku, moćnu i konkurentnu. Već 2016. razbio je urbani mit da je do prvih para došao na lutriji: “Prije rata dvojica braće i ja imali smo nekih 120 košnica na autobusu i godišnje znali proizvesti i do 30 tona meda. Devedesetih sam radio u rudniku, držao sam i bilijare, flipere i poker-aparate, od 1985. bavio se time i nastala je firma. Bingo potiče iz tog vremena. Zaradimo nešto, odmah uložimo i sve tako”, pričao je tad Džambić.
Danas kaže da je “ključna u svemu štednja”, pa je u Tuzli govorio o energetskoj efikasnosti, kako joj prići, iskoristiti je i uštedjeti. Jer, kaže, tokom krize 2008, obilazeći Evropu, pokušao je otkriti ko je pogriješio, zašto su kompanije propale, gdje su naše šanse: “Zaključio sam da su propali svi koji nisu štedjeli”.
Onda je 2010. Bingo dobio kredit EBRD-a za podršku energetskoj efikasnosti. Džambić se sjeća da im je banka dala 20 posto, ali da su po gratis pet posto, oko osam miliona KM, morali u London: “Dobili smo ih kad su čelni ljudi EBRD-a vidjeli našu skromnost boravka u običnim hotelima”.
Kao dobar primjer uštede Džambić spominje i Ditu, onu tuzlansku fabriku koju su radnici spasili, pa bili zadovoljni kad ju je Bingo preuzeo. Ditini računi za struju sa 26.000 smanjeni su na 7.000 KM.
“Ja svakog mjeseca provjeravam vodu, struju, vršna opterećenja, reaktivne energije na satove koji u svih 200 poslovnica imaju kompenzacijske baterije. Peglamo reaktivnu energiju, pravimo neviđene uštede. Mi moramo biti tu, biti prisutni. Tamo gdje su se vlasnici odvojili od radnika, propali su, kao što se naši političari sada odvajaju od naroda, pa propadaju”, kaže Džambić.
A sve to važno je, kaže, zbog pristupa evropskim fondovima – bh. privrednicima promiče puno novca, a svi spavaju: “Upali smo u letargiju i trebamo se bolje organizovati, jer potencijala imamo. Ni mi nismo bili na vrhu i puno smo se borili da postignemo ovo što sada imamo. I ja sam bio šesto dijete rudara i sve ovo sam postigao zahvaljujući svom radu, a malo i sreći”..
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
