Platio Addiko banci sve obaveze, ali muke nisu prestale…
– Ja sam od Addiko banke dobio potvrdu da sam izmirio obaveze, međutim, neko je moje podatke proslijedio agenciji McGrath&Arthur i oni su počeli da me zovu, šalju SMS poruke i upozoravaju na dugovanja. Počelo je sa navodnih 400 KM duga, pa raslo na 986 KM, a bojim se kako su krenuli da će to porasti na 50.000 KM – priča uznemireni građanin
“Zovem vas jer su me stigle baš te muke”, bile su prve Radenkove riječi dok je čitao tekst “MCGRATH & ARTHUR UTJERUJE ZA CVAJU Država šuplja, a građani servirani stranim lihvarima i kamatarima” piše Patria.
“Sada meni šalju poruke i traže da platim neke rate za kredit koji sam platio. Imam potvrdu od Addiko banke, bivše Hypo banke, kod koje sam imao kredit u Švicarcima u iznosu od 20 i nešto hiljada KM. Prvo sam preživio muke svih onih građana s tim kreditima, pa sam doživio udar i teško zdravstveno oštećenje, pronašli su me u kancelariji, sav sam bio krvav. Onda su rate koje su išle po trajnom nalogu za taj kredit negdje isparile i banka je odlučila da traži ponovne uplate”, govori Kojadinović u jednom dahu.
Međutim, prisjeća se da je banka na kraju ponudila dogovor i da je uplatio 4.600 KM.
“Ja sam od Addiko banke dobio potvrdu da sam izmirio obaveze, međutim, neko je moje podatke proslijedio agenciji McGrath&Arthur i oni su počeli da me zovu, šalju SMS poruke i upozoravaju na dugovanja. Počelo je sa navodnih 400 KM duga, pa raslo na 986 KM, a bojim se kako su krenuli da će to porasti na 50.000 KM. Kontaktirao sam ispostavu Addiko banke ovdje u Brčkom i dogovorio sastanak s direktorom, a do njega iz opravdanih razloga još nije došlo, no direktor je obećao da ćemo se sresti i provjeriti ko je poslao i otkud agenciji MCGrath moji podaci”, govori Kojadinović za Patriju, dodajući da mu je porodica već dovoljno rasturena i zdravstveno uništena te da će ovaj put učiniti sve da iskoristi zakone u svoju zaštitu.
Tim putem je i krenuo, te kontaktirao Agenciju za zaštitu ličnih podataka, gdje mu je rečeno da pita po kojem osnovu su dati njegovi podaci i ko ih je uopće dao.
“Ukazali su mi na članove 24. i 25. Zakona o zaštiti ličnih podataka. Istovremeno, kontaktirao sam i Agenciju za bankarstvo i raspitivao se o MCGrath, a tamo mi je rečeno da oni ne znaju za tu agenciju. MCGrath je u međuvremenu nastavio zvati i pisati SMS, uvijek su to neke djevojke i žene. Dnevno promijene po nekoliko brojeva, čas zovu sa fiksnog, ja blokiram, oni onda počnu slati poruke sa nekih brojeva mobitela. Sve je ovo postalo jedna noćna mora”, priča nam Radenko.
Kojadinović je redakciji Patrije ustupio i printscreen SMS poruka iz agencije MCGrath&Arthur, u kojem traže da uplati 986 KM.
Podsjećamo, iz Agencije za bankarstvo FBiH su isti odgovor o McGrath&Arthur dostavili i Patriji u citiranom tekstu od 18. 01. 2021 godine.
Odgovor je glasio: “Agencija ne raspolaže podacima i informacijama o društvu McGrath & Arthur koje se, kako navodite, bavi poslovima naplate potraživanja”, glasio je odgovor.
Treba dodati i da je Zakonom o faktoringu Agencija za bankarstvo FBiH ta koja propisuje uvjete i načine faktoringa, nadzire ovo tržište i slično.
Zbog svega što proživljava, naš sagovornik Radenko Kojadinović kaže da se osjeća ugroženim, da se pribojava za porodicu, jer mu nije jasno ni ko ni za šta ga progoni, osim što zna da je riječ o stranoj agenciji.
“Danas nisu zvali. Nastavi li se ovo otići ću u policiju i tražiti zaštitu, inspektora koji će čuvati moju porodicu, jer mi više nismo sigurni. Neko nas progoni, a posebno se bojimo jer nema razloga da nas se progoni”, zaključuje Radenko.
Agencija McGrath&Arthur osim u državi osnivanja Slovačkoj, djeluje u Češkoj, Rusiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Na stranci bizreg.pravosudje.ba navodi se da je “McGrath & Arthur” d.o.o. društvo sa ograničenom odgovornošću za konsalting, trgovinu i usluge Sarajevo. U rubrici osnivači navodi se “fizička lica”, sa adresom u Bratislavi, a osnovni kapital u BiH je 2.000 KM.
Baš kao i u slučaju čitaoca iz prve priče o utjerivanju dugovanja, tako i u slučaju Radenka Kojadinovića država je na potezu. Ovu oblast prvenstveno treba urediti, jer državnog zakona nema, u entitetu RS ne postoji zakon o faktoringu, pa je ovo jedino do određene mjere regulisano u FBiH. Pitanja zaštite ličnih podataka i građanskih prava ostat će očito još neko vrijeme nepoznanica. A i kome je još stalo do građanskih prava?
