Historijski popis stanovništva u Crnoj Gori nakon više odgađanja realizuje se u godini koja je obilježena dvostrukim izborima. Atmosfera prije popisa ponovo je pokazala da je popis i dalje prvorazredno političko pitanje umjesto statističko-administrativno, piše Al Yazeera Balkans.
Nikola Zirojević, zastupnik Socijaldemokrata u Skupštini Crne Gore i član parlamentarnog popisnog odbora, smatra da se popis odvija relativno regularno sa manjim incidentnim situacijama uglavnom tehničkog karaktera koje su u principu normalne i koje su se dešavale ranije na popisima.
„Važno je istaknuti da opozicione partije imaju sve mehanizme kontrole koje su ranije tražile, a to je da imaju svoje članove u popisnim komisijama, da su instruktori i popisivači birani na paritetnoj osnovi, da instruktori kontrolišu popisivače, da se očekuje izrada softvera kroz koji će svaki pojedinac moći provjeriti podatke koje je dao na osnovu koda na popisnom listu“, ističe Zirojević.
Formiran je i parlamentarni odbor koji se bavi nadzorom realizacije sporazuma kojeg je opozicija potpisala s premijerom Milojkom Spajićem.
„Na sjednicama odbora prisustvuju predstavnici Uprave za statistiku – MONSTAT, članovi nacionalnih vijeća, a na sjednicama se podnose izvještaji sa terena. Bilo je i nekih pomalo komičnih scena od toga da je jedan popisivač išao u pratnji oca, da je ostavljao popisni materijal u domaćinstvima, da je sam popisivao u svojoj kući, zbog čega je s njim raskinut ugovor. Bilo je pogrešnog upisivanja podataka, a u dva grada popisivači su tvrdili da se djeca ne popisuju. To je u hodu odmah riješeno. Za sad izgleda da u principu nema malverzacija i nepravilnosti. Naravno, da bi do kraja procesa imali provjerene i adekvatne podatke moramo pričekati da softver bude dostupan i da se provjere podaci“, pojašnjava Zirojević.
(U međuvremenu, dogodio se i najozbiljniji incident. Pokrenut je krivični postupak protiv popisivača koji su prepravljali podatke na popisnim listićima. Oni su, kako prenosi Pobjeda, koristili tzv. piši-briši olovke, što im je omogućilo da kasnije upišu podatke koje žele.)
Kako popisati strance
Kad su u pitanju očekivanja od popisa u kontekstu promjene broja i procentualnog odnosa u nacionalnoj strukturi stanovništva, Zirojević ne očekuje veće promjene.
„Učešće Crnogoraca i Srba će ostati na približno istom nivou, a očekujem da će udio Bošnjaka blago porasti u odnosu na Muslimane. Za ostale podatke ne očekujem veće promjene, osim u odnosu crnogorski i srpski jezik u korist srpskog. Smatram da će biti manje državljana koji žive u Crnoj Gori u odnosu na broj popisanih 2011. godine. Sa druge strane bit će mnogo više stranaca sa privremenim ili trajnim boravkom koji žive u Crnoj Gori. Njihovu strukturu dominantno čine Rusi, Turci i Ukrajinci i njihov broje se kreće između 100.000 i 150.000. Za mene je upravo najzanimljiviji podatak koliko će biti njih u procentima u odnosu na državljane Crne Gore. Moja procjena je da ih ima između jedne četvrtine i trećine od ukupnog stanovništva“, smatra Zirojević.
Alek Barović, crnogorski politolog, ukazuje na negativnu pojavu da pojedini popisivači objavljuju svoju statistiku, odnosno „podatke do kojih su došli na određenom prostoru što je ozbiljan prekršaj“.
Procjenjuje da će ukupni broj stanovnika porasti zbog useljenika koji imaju privremeni ili trajni boravak te ističe da su pored Rusa, Ukrajinaca i Turaka koji privlače najviše medijske pažnje ima mnogo državljana Srbije.
Barović podsjeća na grešku u obradi podataka o nacionalnoj strukturi iz popisa 2011. godine „kada su uzeti kumulativni podaci svih stanovnika koji su boravili u Crnoj Gori, a trebala se napraviti razlika između građana Crne Gore i onih koji nemaju državljanstvo. Zbog toga je procentualni udio Crnogoraca i Bošnjaka umanjen, dok povećan i broj i udio Srba“.
Upozorava i da ako se ne napravi metodološka razlika u obradi i predstavljanju podataka između državljana Crne Gore i stranog stanovništva „može vrlo lako doći do toga da u Crnoj Gori Rusi ili Ukrajinci budu brojniji od nekog autohtonog naroda“.
Upitan smisao popisa
Zlatko Vujović, predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje, je kroz vlastito iskustvo popunjavanja popisnog listića stekao utisak da je popis još jedna propuštena prilika.
„Popisivač koji je sa mnom realizovao popis je to uradio na jako profesionalan način. Međutim, iznenadio sam se sadržajem popisnog upitnika jer ranije nisam imao uvid svim pitanjima nego pojedinim dijelovima. Pitam se da li je moglo bolje“, ističe Vujović.
„Obim informacija koje se dobivaju na bazi pitanja iz popisa je toliko mali da se dovodi u pitanje smisao samog popisa. Zašto? Imamo dvije stranice sa četiri kolone. Gotovo cijela prva kolona je vezana za identitetska pitanja. Četvrta kolona je namijenjena za lica sa posebnim potrebama. Jedna dio pitanja je za one koji su promijenili mjesto boravka. Tako da na kraju ako niste mijenjali sredinu praktično ispunjavate jednu stranicu upitnika sa pitanjima kao što su da li koristite računar, da li poznajete određene softverske programe, koje strane jezike govorite… Dolazimo do zaključka da se radi o minimalnom broju pitanja na osnovu kojih država može da provodi kvalitetne javne politike“.
Smatra i da su se pojedini podaci mogli dobiti iz javnih registara.
„Bojim se da se ovaj popis kad se podaci zbroje svodi na identitetska pitanja. Značaj ostalih pitanja je vrlo upitan. Na kraju možemo sami shvatiti zašto je bilo toliko važno napraviti ovaj popis sad jer podatke koje ćemo dobiti bit će od minimalnog značaja za kreiranje i provođenje javnih politika. To kažem kao neko ko je profesor javnih politika na Fakultetu političkih nauka“.
Vujović postavlja pitanje da li će biti popisani samo oni građani koji stvarno žive u Crnoj Gori.
„Podaci iz popisa će biti korisni za demografiju, ako budu ispravni. Postoji opasnost da se zloupotrijebe podaci za lica za koja se zna da ne žive u Crnoj Gori, a prijavljena su zvanično, znači nezakonito su upisani u registar prebivališta i državljanstava. Pošto partijski anketari imaju podatke o tim licima moguće je da ih popišu a da ta lica to i ne znaju, a ne mogu ni provjeriti jer nemaju pristupne podatke za provjeru u budućem softveru. Da se to eventualno dešava indikator će biti da je popisano više stanovnika nego što trendovi u susjednim zemljama ukazuju. Odnosno da postoji značajno blaže izražen proces odliva stanovništva, odnosno da se građani lažno ‘vraćaju’ umjesto konstatacije da je jako izražena ekonomska emigracija“, zaključuje Vujović.
Od ranije su poznate prekogranične malverzacije sa dvojnim prebivalištem i biračkim spiskovima između istočne Hercegovine i pograničnih crnogorskih gradova. Takvu praksu otkrivaju i izbori u Srbiji. Međutim, ako ne dođe do većih promjena na području Podgorice i Nikšića gdje živi oko 50 posto stanovnika Crne Gore, moguće malverzacije u manjim sredinama neće znatnije uticati na konačne rezultate.
Za Bošnjake važan odziv dijaspore
Prema popisu iz 2011. godine, 45 posto stanovništva izjasnilo se da su Crnogorci, a Srba je bilo 29 posto. Bošnjaka je tada bilo gotovo devet posto, a Albanaca pet posto. Kada je u pitanju jezik, gotovo 43 posto stanovnika Crne Gore izjasnilo se da govori srpskim jezikom, a 37 posto da govori crnogorskim.
Kad je u pitanju bošnjačka manjina, kao jedna od najbrojnijih na prethodnim popisima, njeni predstavnici ukazuju kako je, s obzirom na migracije sa sjevernog dijela Crne Gore, glavno pitanje za Bošnjake kako povećati odziv sugrađana koji su iz različitih razloga duže ili kraće vrijeme borave izvan Crne Gore.
Nihad Canović, predsjednik Opštine Plav i jedan od potpredsjednika Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, po funkciji i predsjednik opštinske popisne komisije, objašnjava da metodologija popisa dopušta da jedan ili više članova domaćinstva mogu dati podatke za ostale članove porodice i na taj način ih popisati. S obzirom da je Crna Gora centralizovana država, a ostvarivanje prava manjebrojnih zajednica zavisi od broja presudan je odziv dijaspore koja uglavnom ljeto provodi u domovini. Zbog toga su ključna ulaganja u javnu infrastrukturu kako bi se produžio boravak dijaspore i privukle investicije, a sve to bez državnog učešća nije moguće realizovati.
Najviše bure oko popisa su izazvali različiti stavovi vlade, odnosno prosrpskih stranaka i pojedinaca na jednoj strani te opozicije i nacionalnih vijeća na drugoj.
„Za sad su ispunjeni svi zahtjevi. Vjerujemo da će u predviđenom roku profunkcionisati i softver koji će omogućiti da svaki građanin prekontroliše tačnost podataka koje je saopštio popisivaču“, smatra Canović.
Popis u Crnoj Gori je počeo 3. i traje do 18. decembra. Iz Uprave za statistiku Crne Gore su podsjetili da je Zakonom o popisu propisano da će preliminarni rezultati biti objavljeni u roku od 30 dana od dana završetka popisa te reagovali na lažne informacije na društvenim mrežama o rezultatima popisa po nacionalnoj strukturi.
Podaci o nacionalnoj strukturi, kao i vjeri, te maternjem jeziku bit će objavljeni nakon što se izvrše sve aktivnosti predviđene Zakonom o popisu i metodologijom popisa, a u skladu sa planom i kalendarom objavljivanja statističkih podataka za 2024. godinu.
Svi zainteresovani mogu se priključiti BESPLATNO na OVOM linku, uz aktivno učešće u dijeljenju informacija sa ostalim članovima! Pristupiti možete jednostavno i porukom na naš Viber broj + 387 62 59 69 79
